Dok se èeka »lista plaæenih novinara« Luèiæ traži Hebrangovu ispriku

05.03.2004.

ZAGREB, 4. ožujka – Popis novinara koji su imali ugovore s Ministarstvom zdravstva i tako, sumnja se, bili u sukobu interesa, ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang trebao je Hrvatskom novinarskom društvu dostaviti u èetvrtak. No nakon sastanka Zbora novinara koji prate zdravstvo i medicinu, u èetvrtak u Hrvatskom novinarskom društvu, otvoreno je pitanje ima li ministar što poslati. Naime, predsjednik HND-a Dragutin Luèiæ je na sastanku rekao da, prema njegovoj dokumentaciji, postoji samo jedan ugovor, a desetero drugih novinara bili su èlanovi povjerenstava u javno-zdravstvenim akcijama protiv pušenja, aidsa, za zdravu prehranu, kretanje, itd.
»Izjava o honoraru od 140.000 kuna je "bomba"«, rekao je Luèiæ Vjesniku. Do tada se veæ znalo da se to odnosi na ugovor Željka Krušelja, novinara Veèernjeg lista koji je u natjeèaju Svjetske banke odabran za savjetnika lokalnih medija u pilot-projektu reforme zdravstva u Koprivnièko-križevaèkoj županiji. Njegovo je imenovanje odobrila i središnjica te banke u Washingtonu i za to je primao oko 5000 kuna neto mjeseèno. Prema poreznoj kartici Krušelj treba platiti porez na 55.000 kuna, a Hebrang je ustvrdio da je primio 144.000 kuna.
»Nikada u svojim novinama, gdje je zaposlen, nije napisao ni retka o zdravstvu, a ugovor je potpisao izravno s prijašnjim ministrom zdravstva«, kaže Luèiæ koji smatra da ministar Hebrang, prebacujuæi srž problema – pokušaj potkupljivanja novinara – potpuno dezinformira javnost. Ako nikome drugome, trebao bi se zbog toga isprièati barem Krušelju, kaže Luèiæ.
Hebrang i Krušelj su, doznaje Luèiæ, nakon poèetka afere o potkupljivanju, pa o sukobu interesa novinara, razmijenili pisma nakon kojih je Krušelj, smatrajuæi da ministar ne zna o èemu se u spomenutom projektu radi, dao ostavku.
U dokumentaciji o koprivnièkom pilot-projektu reforme zdravstva nalazimo da je prof. Željko Krušelj – politièki kolumnist dnevnih novina i povjesnièar, pisac povijesnih knjiga – jedan od 11 èlanova Upravnog odbora projekta, zbog èega, prema Luèiæu, ne može biti u sukobu interesa.
»Stavljati ga u kontekst potkupljivanja novinara je blasfemija«, kaže Luèiæ i dodaje da oèekuje podatke o ostalim novinarima. Ako je bilo tko od njih bio u sukobu interesa (da su bili u prednosti pred drugim novinarima u dobivanju informacija i plaæeni za ono što su pisali u korist ustanove za koju su radili), predmet preuzima Vijeæe èasti koje, neovisno, donosi odluke te odgovara Središnjem odboru i Skupštini HND-a.
U meðuvremenu se u osudu novinara, slijedom Hebrangovih izjava, upleo i Hrvatski lijeènièki zbor koji je u srijedu naveèer otvorenim pismom zatražio od ministra Hebranga da objavi imena novinara. Dubravko Orliæ, predsjednik lijeènièkog zbora – zakljuèuju zdravstveni novinari – koristi nastalo stanje za poziv na obraèun s novinarima koji su pisali o zdravstvu prema, ustvrdio je Orliæ, nalogu bivših zdravstvenih vlasti. Time su novinari, smatra Orliæ, ugrozili odnos lijeènik-pacijent. Orliæ poziva ministra da objavi imena jer da je to u interesu javnosti, kako bi se potvrdile »osnovane sumnje da su neki novinari po naputku bivšeg ministra zdravstva Andre Vlahušiæa pisali neobjektivno i subjektivno o lijeènicima Hrvatske«.
Zbor novinara je na sastanku u èetvrtak oštro osudio i to pismo i pozvao tijela Zbora lijeènika i Hrvatske lijeènièke komore da razmotre ocrnjivanje novinara bez ikakvih dokaza. Potvrdilo se, štoviše, da su novinari imenovani u razna javno-zdravstvena povjerenstva, što je predviðeno i zakonima i pravilnicima, kao savjetnici za medijsku promociju zdravih naèina života još u prvom Hebrangovu mandatu kao zdravstvenog ministra, a nastavilo se i sa svim drugim ministrima. Hebrang je tu praksu, kako je ovih dana ustvrdio potaknut prosvjedom novinara zbog nemoralne ponude, odnosno mita, proglasio – nedopustivom. To bi, meðutim, trebalo znaèiti i nužnu promjenu zakona koja je predviðala takvu suradnju s novinarima.
Opæe je poznato da vlast ne može provesti nikakvu akciju bez aktivnog sudjelovanja medija što su pokazali i rezultati, na primjer, kampanje protiv pušenja. Je li pritom netko od njih prekoraèio uzuse novinarske etike, može i mora prosuditi samo sud èasti novinarskog ceha, a ne vlast.
Aferu su, uostalom, i otkrili novinari, kritizirajuæi èlana Upravnog vijeæa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Mladena Kovaèiæa koji je, na neformalnom ruèku, ponudio novinarima da pišu afirmativno i pozitivno o preventivnim akcijama te ustanove, spominjuæi da postoje »nekakvi fondovi«.
Ministar Hebrang ga je zbog toga, nakon dopisa Zbora novinara koji prate zdravstvo, ukorio, ali ga je odmah i – obranio.
Tada je rekao da je Kovaèiæ vjerojatno mislio na ugovore koje su neki novinari potpisivali u Ministarstvu zdravstva i za uèinjena djela primali honorare, od 144.000 do nekoliko tisuæa kuna. Pitanje je, meðutim, ne bi li ministar, umjesto što je ukorio »nestašnog« èlana Upravnog vijeæa, trebao razmisliti tko su ljudi koji obnašaju dužnosti na odgovornim mjestima kao što je HZZO, reèeno je na sastanku Zbora novinara koji prate zdravstvo i medicinu.

Biserka Lovriæ

Povratak