Umjesto dokaza, ocjenjivanje novinara

05.03.2004.

Iz te analize proizlazi da su novinari napisali neusporedivo više negativnih tekstova o zdravstvu nego pozitivnih, što znaèi da ih – navodni – honorari nisu uspjeli potaknuti na dobro pisanje o zdravstvu.
Prema podacima Ureda, lani je, u analiziranim tiskovinama, objavljeno 189 napisa o zdravstvu. Tri su ocijenjena kao pozitivno intonirana, 55 kao negativno intonirani, 123 teksta su dobila oznaku neutralnih, a osam promotivnih tekstova. Uoèeno je da se uglavnom radilo o izvješæima meðu kojima je bilo izrazito malo komentara. Zapaženo je takoðer da gotovo uopæe nije bilo promotivnih tekstova u užem smislu rijeèi, osim onih koji su podupirali ili analizirali odjeke nekih humanitarnih akcija ili kampanja.
Analizirani su radovi 58 autora, a uoèeno je da meðu njima nema ni jednog teksta »veèernjakovca« Željka Krušelja, pa analitièari Ureda za odnose s javnošæu smatraju da to »upuæuje na moguænost da je on bio angažiran kao suradnik u izradi nekog programa ili kreiranju kampanje«, što znaèi da mu honorar od, kako je rekao Hebrang, 144.000 kuna nije isplaæen zbog pozitivnog pisanja o hrvatskom zdravstvu i HZZO-u.
U analizi se kao autori tri pozitivna teksta u prošloj godini spominju Biserka Lovriæ iz Vjesnika te Naða Berbiæ i Ladislav Tomièiæ iz Novog lista. Istodobno, Vjesnikova novinarka Biserka Lovriæ je na vrhu ljestvice novinara koji su o HZZO-u pisali neke od 55 negativno intoniranih tekstova. Uz nju tu su na primjer Iva Brèiæ iz Novog lista, Kristina Turèin iz Jutarnjeg lista te Ana Dikliæ iz Glasa Slavonije. Ujedno, Biserka Lovriæ se spominje i pri vrhu popisa novinara èija su izvješæa ocijenjena neutralnim.

Sanja Kapetaniæ

Povratak