Borba za èitatelja ili obraèun meðu izdavaèima

05.03.2004.

Iako je neprijeporno da æe nova izdanja, koja æe se jednostavno moæi kupiti na kiosku uz dnevne tiskovine, popularizirati knjigu i poveæati èitanost, jer æe se knjige sada moæi dobiti za samo 29 kuna, jednako je tako izvjesno da æe nove biblioteke biti oštra konkurencija hrvatskim izdavaèima, naroèito onima koji u svome programu imaju iste naslove kao i novopokrenute biblioteke.
Hrvatski su izdavaèi podijeljeni u mišljenjima o nakladnièkim ambicijama Veèernjaka i Jutarnjega. I dok neki misle da su to hvalevrijedni projekti koji æe koristiti hrvatskoj kulturi, pojedinci smatraju da æe oni ozbiljno ugroziti postojeæe hrvatske nakladnike.
Urednik »Algoritma« Neven Antièeviæ misli da ne imalo nikakva smisla govoriti o nekoj žestokoj konkurenciji meðu izdavaèima s obzirom na to da nova biblioteka pokriva svjetske klasike, koji ionako ne spadaju u kategoriju bestselera ili komercijalnih naslova. Pogotovo, dodaje Antièeviæ, s obzirom na to da je taj program veæ zaživio u mnogim europskim zemljama, pa nema razloga da ne zaživi i kod nas.
»Ako se poklopimo u nekim naslovima, to ne može biti tako signifikantno za pojedinoga izdavaèa, a na kraju krajeva na hrvatskome tržištu postoji barem stotinu kvalitetnih izdavaèa koji si svaki dan konkuriraju. Ako bi taj projekt prerastao u potpuno komercijalni projekt, onda bi on mogao postati konkurencija hrvatskim nakladnicima, ali nikako negativna, nego pozitivna«, istièe Antièeviæ.
S njime se ne slaže Zdenko Ljevak iz Naklade »Ljevak«, koji smatra da je pokretanje novih biblioteka pokazatelj koliko nam je potreban zakon o knjizi.
»Hrvatski zakon o knjizi mora se hitno staviti u proceduru, jer je ta akcija udar i na hrvatske nakladnike, a posebno na knjižare«, kaže Ljevak, objašnjavajuæi da se objektivno prodajna mjesta novina pretvaraju u knjižare samo nakladnika dnevnoga tiska.
Mirko Petric iz »Alfe« istièe da se konkurencije ne treba bojati, ali da bi volio znati tko stoji iza tih projekata, s obzirom na to da je, kako kaže, projekt Veèernjeg lista prilièno razumljiv, ali onaj Jutarnjega lista nije do kraja razumljiv.
Je li to globalizacija Balkana ili pokušaj približavanja knjige hrvatskomu èitatelju, pita se Petric, objašnjavajuæi da iza projekta Jutarnjega lista stoji maglovita španjolsko-talijanska agencija, te da on ne zna tko je dirigent psihe te balkanske globalizacije.
Zoran Maljkoviæ iz »Mozaik knjige« mišljenja je da æe nastradati oni nakladnici koji veæ imaju iste naslove, poput izdavaèke kuæe »Izvori«, koja, primjerice, Ecov roman »Ime ruže« prodaje po 175 kuna, te »Školske knjige«, èiji se pojedini naslovi takoðer preklapaju s naslovima novoutemeljenih biblioteka. Maljkoviæ dodaje da æe to svakako biti dobro za hrvatsku kulturu, jer su iskustva pojedinih europskih zemalja pokazala da je nakon uvoðenja prodaje knjiga na kiosku, prodaja knjiga poveæana 30 posto.
Branko Èegec iz »Meandra« smatra pak da je dobro da se makar i umjetno dinamizira tržište knjiga, ali da je, isto tako, èinjenica da æe knjige koje su tiskane u nakladi od 150.000 primjeraka u izdavaèkome smislu biti mrtve sljedeæih 10 godina.
»S jedne strane, mislim da je sve što se dogaða oko knjige, pa i ovakve akcije, zanimljivo i na jedan naèin mijenja trenutaènu sliku hrvatskoga izdavaštva. Meðutim, s obzirom na to da je rijeè o veæ poznatim i objavljenim knjigama, ti su projekti izvan stvarnosti suvremene hrvatske književnosti«, kaže Miroslav Miæanoviæ iz Naklade MD, objašnjavajuæi da cijena tih knjiga nije izdavaèka, odnosno knjižarska stvarnost, nego da su ti projekti više vezani za marketing i menadžment u kojem autori i knjige posredno pridonose stvarima izvan pisanja i èitanja.
Damir Mikulièiæ iz »Izvora« takoðer je zabezeknut novom akcijom izdavaèa novina, za koju drži da je zapravo borba za èitatelja, ali i jedan obraèun meðu izdavaèima novina, kojim pokušavaju uništiti izdavaštvo. To je dobro za èitatelje, drži on, jer æe dobiti jeftinije knjige, meðutim izdavaèi novina æe na taj naèin pobrati najlukrativnije naslove.
»To je nelojalna konkurencija i takvo nešto se ne može dogoditi u jednoj Njemaèkoj, nego u divljim zemljama poput Hrvatske i nekih drugih zemalja s ovih prostora«, ogorèen je Mikulièiæ, dodajuæi da æe to biti Pirova pobjeda za te izdavaèe, s obzirom na to da æe osiromašiti èitav jedan segment izdavaštva u Hrvatskoj.

Sandra-Viktorija Antiæ

Povratak