Prema Vladinu prijedlogu, novi èlanovi tog odbora trebali bi biti još Ivan Mužiæ i Rajko Jurin, a osim predstavnika radnika, nepopunjeno je još jedno mjesto u Nadzornom odboru SD. U sjedištu splitskog dnevnog lista oèekuje se službena odluka Vlade i zahtjev Hrvatskog fonda za privatizaciju za sazivanje glavne skupštine Slobodne Dalmacije, a kako nam je kazao Srðan Kovaèiæ, predsjednik Uprave, skupština æe se održati u roku od 40 dana od objave u Narodnim novinama. Glavna skupština treba potvrditi i opoziv dosadašnjih èlanova Nadzornog odbora, odnosno imenovanje novih. Tek nakon skupštine Igor Luèiæ æe, kako nam je rekao, detaljno pogledati poslovne knjige, te sagledati sve relevantne pokazatelje poslovanja Slobodne Dalmacije. Na pitanje hoæe li smijeniti sadašnjeg predsjednika Uprave, odgovara da "sada ne može reæi ni da hoæe ni da neæe". — Želim vidjeti - kazuje Luèiæ - kakva je situacija u Slobodnoj Dalmaciji, pa æu onda odluèivati. Znam èitati bilance, pogledat æu kakav je trend, pa æu vidjeti može li se bolje ili ne. Imenovanje novog Nadzornog odbora, prema rijeèima Igora Luèiæa, ne znaèi odgodu zapoèetog procesa privatizacije Slobodne Dalmacije, koji æe bez sumnje biti transparentan. Ivan Mužiæ, autor brojnih povijesnih djela, meðu kojima su najpoznatija ona o masonima u Hrvatskoj, u prvoj izjavi istièe da je imenovan od Vlade i logièno je da æe se, dok je u Nadzornom odboru, posebno angažirati da Slobodna Dalmacija podupre sve one konstruktivne napore za koje se bude zauzimala sadašnja hrvatska Vlada. — U odnosu na buduænost Slobodne Dalmacije - kazuje Mužiæ - trebalo bi u prvom redu razmišljati o poveæanju naklade. Znam da za to nema jednostavnoga rješenja, jer je, na primjer, u meðuvremenu Jutarnji list pridobio za sebe i u Dalmaciji dio èitatelja naših novina. Takoðer bi bilo važno vratiti povjerenje èitatelja i u susjednoj državi Bosni i Hercegovini, koji se sve više orijentiraju na èitanje zagrebaèkog Veèernjeg lista. U ovom smislu bi i urednici pojedinih rubrika trebali analizirati zašto se dio nekadašnjih èitatelja razoèarao u Slobodnu Dalmaciju. Uz to bi trebali smoæi novac za kupnju novih modernih strojeva, kako bi se SD i kvalitetnijim izgledom još više približila èitateljima. Rajko Jurin, proèelnik Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom u Zadru, zasad nije želio komentirati svoje imenovanje za èlana Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije. Inaèe, rijeè je o diplomiranom ekonomistu koji je prije angažmana u zadarskoj gradskoj upravi radio u Tankerkomercu. Prema Zakonu o radu, u Nadzornom odboru je i predstavnik radnika kojeg imenuje i opoziva Radnièko vijeæe. U skladu s tim bit æe imenovan i predstavnik radnika u NO-u Slobodne Dalmacije, potvrdila nam je Vesna Marasoviæ, predsjednica Radnièkog vijeæa. Na pitanje kako ocjenjuje ulogu èlana Nadzornog odbora iz redova radnika, Igor Luèiæ istièe kako je to kvaliteta više, pogotovo kad je rijeè o nekome tko uživa povjerenje veæine zaposlenika, te da je njegov osobni stav kako je radnièko sudjelovanje u nadzornim odborima dostignuæe europskog biznisa.
Ljubica VUKO
SPLITSKI PODUZETNICI O RAZLOZIMA ODUSTANKA OD KUPNJE SLOBODNE DALMACIJE
"Pojata": To je za nas preskup hobi
SPLIT - Juroslav Buljubašiæ, Silvano Braliæ, Željko Kerum, Zvonko Kotarac i Branko Rogliæ htjeli su odluku o odustajanju od kupnje Slobodne Dalmacije objaviti petog ožujka na dan, za kada je bilo najavljeno otvaranje obvezujuæih ponuda. No, jedna je novinarka prije toga roka nazvala Branka Rogliæa, pa je ta vijest objelodanjena i prije toga roka. Pritom je Rogliæeva izjava kako odustaju jer im se ulaganje ne bi možda nikada isplatilo, uz spominjanje dubioza i neriješenih vlasnièkih odnosa, nagnala Hrvatski fond za privatizaciju da utvrdi ima li osnove za podizanje tužbe protiv Rogliæa zbog eventualnog kršenja Izjave o povjerljivosti podataka, koju su potpisali svi potencijalni kupci prije provoðenja postupka due diligence. Potaknuti reakcijama javnosti, te posebice tekstom objavljenim na našim stranicima pod naslovom "SLOBODNA JE PRERASLA POJATU", petorica splitskih poduzetnika, koji su radi kupnje dionica Slobodne Dalmacije iz državnog portfelja osnovali konzorcij "Pojata", obratili su nam se kako bi dodatno pojasnili zašto su odustali od namjere stjecanja veæinskog vlasništva u splitskoj novinskoj kuæi. — Bez obzira na želju da razvijamo Slobodnu Dalmaciju kao naš splitski list, za koji smo svi sentimentalno vezani, kupnja Slobodne za nas bi bila preskup hobi jer smo procijenili da nam se to ulaganje ne bi isplatilo ni u razdoblju dužem nego što je uobièajen u našim projektima, ocjenjuju petorica splitskih poduzetnika, uz napomenu da su od trenutka kad su iskazali namjeru ulaska u vlasnièku strukturu SD bili stalno napadani. Dodaju kako su sve njihove tvrtke u protekloj godini ostvarile promet od 1,12 milijardi kuna, a za 2003. i dobit æe im biti više desetaka milijuna kuna, što pokazuje da imaju financijsku snagu. No, svi su oni, naglašavaju u svojoj izjavi, poduzetnici kojima je vlasnost svetinja, a ljudi koji vode sporove o svome vlasništvu, poput gospode Vekiæa i Kapetanoviæa, upozorili su ih na neriješene vlasnièke odnose, pa je i to važan razlog zašto ne žele ulaziti u Slobodnu Dalmaciju. Onima koji sve to razriješe osnivaèi "Pojate" žele da uspiju stvoriti regionalno usmjeren list. Što se tièe moguæe tužbe HFP-a protiv Branka Rogliæa, smatraju da do nje neæe doæi jer nije objavio nijedan podatak koji je poslovna tajna, a financijska izvješæa su javni dokumenti, lako dostupni i drugima.
Ljubica VUKO
HHO: Oprezno oko Slobodne
ZAGREB - Vijeæe za medije Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) upozorilo je danas u otvorenom pismu premijera Ivu Sanadera da promjena Zakona o HRT-u ne bi smjela, kako kažu, ponovno destabilizirati nacionalnu radioteleviziju. U pismu premijeru predsjednik Vijeæa za medije HHO-a Božo Novak izložio je poglede HHO-a o prioritetnim pitanjima medijske politike, meðu kojima izdvaja daljnu konsolidaciju HRT-a, posebice u odnosu na njezinu neovisnost spram vlasti. Postignutu solidnu mjeru informativne nepristranosti, po ocjeni Vijeæa, mogla bi ugroziti najavljena izmjena Zakona o HRT-u. U HHO-u smatraju da izmjena tog zakona, u trenutku kada je provedbom postupka izbora glavnog ravnatelja HRT-a konaèno trebala biti uklonjena gotovo jednogodišnja privremenost vodstava ustanove, predstavlja potencijalnu opasnost za obnovu politièkog utjecaja na HRT-u. Traženje novog modela izbora èlanova Programskog vijeæa HRT-a, što Vlada navodi kao glavni razlog za izmjenu Zakona, ne bi smjelo ponovno destabilizirati HRT. Smatraju i da bi se Vlada morala jasnije odrediti prema prodoru stranih ili multinacionalnih kompanija na hrvatsko medijsko tržište, te da se u vezi s tim pazi pri donošenju odluke o privatizaciji Vjesnika i Slobodne Dalmacije.
nepopunjeno je još jedno mjesto u Nadzornom odboru SD. 
pojedinih rubrika trebali analizirati zašto se dio nekadašnjih èitatelja razoèarao u Slobodnu Dalmaciju. Uz to bi trebali smoæi novac za kupnju novih modernih strojeva, kako bi se SD i kvalitetnijim izgledom još više približila èitateljima.
