|
|
Arhiva "Iz medija"
Slobodnu dnevno èita 250.000 ljudi 07.03.2004.
 Uzme li se u obzir podatke iz sijeènja i veljaèe 2004. (n=683 ispitanika) dnevne novine u prosjeku svakodnevno èita 42% populacije 12+, odnosno oko 1.600.000 graðana RH. To su u malo veæoj mjeri muškarci, osobe sa višim obrazovanjem, zaposleni graðani, osobe s natprosjeènim osobnim primanjima i primanjima kuæanstva, te graðani koji žive u veæim mjestima od 25.000 stanovnika.
U prva dva mjeseca 2004. godine najèitaniji dnevni list je Veèernji list, koji u prosjeku svakodnevno proèita oko 15% populacije odnosno 575.000 graðana, odmah za njim slijedi Jutarnji list sa 14,5% odnosno 557.000 èitatelja, te Slobodna Dalmacija (6,5%, 250.000) i Novi list (3,8%, 145.000).
Nešto ispod 90.000 èitatelja imaju Sportske novosti (84.000) i Glas Istre (82.000), a manje od 50.000 graðana svakodnevno èita Glas Slavonije, Vjesnik, Zadarski list te ostale dnevne novine. Èitanost dnevnih novina ovisi o danima u tjednu, odnosno neka izdanja novina su više ili manje èitana ovisno o tome jesu li to brojevi od ponedjeljka, utorka ili drugih dana u tjednu. Tako su i Veèernji i Jutarnji list najèitaniji petkom, Slobodna Dalmacija srijedom, a èitanost Novog lista je više-manje ravnomjerno rasporeðena u tjednu s tim da malo više "odskaèu" srijeda i petak. Najslabija èitanost kod veæine dnevnih novina je èitanost nedjeljnih izdanja.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA O ŠIROKOPOJASNOM PRISTUPU
MREŽI U HRVATSKOJ
Internet je još preskup
Hrvatska je još uvijek u ranoj fazi razvoja širokopojasnog pristupa Internetu, koji je još uvijek preskup za džep domaæeg korisnika, no u našoj zemlji postoje dobri preduvjeti za njegov razvoj, ali je pred nama dug put, samo su neke od natuknica koje se iznose u istraživanju stanja globalnog tržišta širokopojasnog pristupa Internetu, u koje je Hrvatska prvi put uvrštena.
 Istraživanje je provela konzultantska kuæa Arthur D. Little u 22 zemlje, ukljuèujuæi vodeæa azijska, amerièka i europska tržišta širokopojasnog pristupa Internetu. Istraživana skupina zemalja èini 57 posto bruto domaæeg proizvoda i više od 90 posto globalnog tržišta širokopojasnog pristupa Internetu. Razgovaralo se sa struènjacima u preko 100 poduzeæa za pružanje internetskih usluga, a rezultat je studija u kojoj se analizira sadašnje stanje i razvojni trendovi na globalnom tržištu širokopojasnog pristupa Internetu. S rasponom brzine pristupa od 64 kBit/s do 1,5 MBit/s Hrvatska ne zaostaje za drugim tržištima, ukljuèujuæi zapadnoeuropska, glede širokopojasnog pristupa Internetu. No, što se tièe raširenosti, Hrvatska zaostaje èak i za zemljama središnje i istoène Europe s približno 0,5 posto širokopojasnih prikljuèaka.
— Razlog tome je kasnije uvoðenje usluga širokopojasnog pristupa Internetu u usporedbi s drugim tržištima, objasnio je to zaostajanje Karim Taga, voditelj zagrebaèkog ureda tvrtke Arthur D. Little.
Ipak, Hrvatska zadovoljava jedan od najvažnijih preduvjeta za rast tog tržišta, a to je konkurencija u infrastrukturi. Širokopojasni pristup nude pružatelji koji koriste razlièite tehnologije pristupa, pa tako Hrvatski telekom koristi ADSL tehnologiju, dok nacionalni kabelski koncesionar DCM koristi HFC. Istraživanje je pokazalo da se u zemljama u kojima to nije sluèaj, primjerice Njemaèka, širokopojasni pristup razvija mnogo sporije od zemalja u kojima postoji konkurencija u infrastrukturi poput Austrije, Švedske i Južne Koreje. Kao glavnu prepreku razvoju širokopojasnog pristupa Internetu u Hrvatskoj, Taga vidi trenutno još uvijek previsoke cijene usluga koje u prosjeku dosežu 45 eura mjeseèno.(H) | |
Povratak
|
 |
|
