Najveæi negativni udar osjetit æe »državne« biblioteke

08.03.2004.

Nakon ove kampanje ništa više neæe biti isto na našoj knjižarskoj i nakladnièkoj sceni, priznao je ovih dana i ministar kulture Božo Biškupiæ, primajuæi predstavnike »Jutarnjeg lista« i pozdravljajuæi njihovu akciju. Ipak, oèekivalo se od vodeæeg èovjeka u kulturi da se tom zgodom osvrne, bar deklarativno, i na negativne efekte koje æe nužno pretrpjeti hrvatsko nakladništvo s obzirom na manje novca dodijeljenog kulturi, što æe nakladnièki tek oporavljen sektor i te kako osjetiti.
Valja reæi da su sve knjige iz obiju biblioteka bile u više izdanja prisutne na hrvatskom tržištu, no da æe najveæi negativni udar osjetiti upravo »državne« biblioteke, izravno financirane iz proraèuna, poput Vrhova svjetske književnosti, projekta što ga vode Vlatko Pavletiæ i Milovoj Solar, èije se knjige, iako je rijeè o mnogo širem izboru, izravno preklapaju s onima što æe ih od utorka ponuditi »Jutarnji list«. No, kako se te knjige tiskaju sporadièno i bez ikakve marketinške kapanje u nepotrebno skupoj opremi, obièan graðanin za njih i ne zna. A i da zna ne bi si mogao priuštiti tu skupu u zlato i luksuznu kožu uvezanu knjigu, pa je i prodaja tih knjiga neznatna.
Dakle, sam taj državni projekt doživjet æe najveæi fijasko, jer æe njihove knjige, poput onih iz »Stoljeæa hrvatske književnosti«, ostati – baš kao i dosad – u depoima izdavaèkih kuæa, možda za neke druge naraštaje.
I za svim tim ne treba javno žaliti, jer kad ima novca iz državne blagajne za visoke honorare, mora se naæi i za medijsku promidžbu. No, do toga inertnoj i staromodnoj ekipi struènjaka nije stalo.
Sada æe i oni nakladnici koji jalovim ugovorima drže na lancu hrvatske autore, ne èineæi ništa ni za njih niti za njihovo djelo, kao i samo Ministarstvo kulture, morati ponovo promisliti što i kako financijski pomagati i tko na kraju od toga ima koristi. Stoga se slažemo s ministrom da više niša neæe i ne može biti kao prije.

Povratak