|
|
Arhiva "Iz medija"
Hrvatska veæ na karti planera teroristièkih akcija 22.03.2004.
|
 Analitièar meðunarodnih odnosa Pavle Kaliniæ godinu dana nakon napada na Irak za naš list govori o posljedicama.
Je li svijet danas sigurniji, nakon što je s vlasti uklonjen Sadam Husein?
– Rat nije pokrenut zbog toga da bi svijet bio sigurniji, veæ iskljuèivo zbog toga da bi se osigurale rezerve nafte i Irak dovelo pod amerièku kontrolu kojoj je bio izmakao. Nakon prvog zaljevskog rata Irak je bio pod sankcijama, ali je njegova nafta ipak dolazila na svjetsko tržište. Koncesiju za njeno eksploatiranje su imale ruske, njemaèke i francuske tvrtke, ali ne i takozvane »seven sisters« iza kojih stoje Velika Britanija i Sjedinjene Države. I onda je pokrenut rat, da se 11 posto svjetskih zaliha nafte, koliko se nalazi ispod Iraka, stavi pod amerièku i britansku kontrolu.
Ratovi zbog nafte
Je li kontrola nad naftom jedini razlog rata u Iraku?
– Evidentno je da je nafta bila jedini razlog, iako se zahvaljujuæi medijima, kao što su izmeðu ostalog i CNN, pokušalo formirati javno mnijenje da se treba eliminirati iraèka proizvodnja nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja. Meðutim danas, godinu dana nakon poèetka rata, to oružje nije pronaðeno što dokazuje da je to bila samo izlika da se zamagli glavni cilj. Ako znamo da se glavnina ratova u zadnjih 150 godina vodila zbog nafte, bilo je vrlo teško prevariti ozbiljne analitièare koji je pravi razlog rata u Iraku.
Kako je moguæe da je javno mnijenje Britanije i SAD-a progutalo prièu o iraèkom oružju?
– Nije to ništa neuobièajeno. U Hrvatskoj su se prije 20 godina novine i televizija ureðivali iz centralnog komiteta. U SAD-u to zadnjih 200 godina ureðuje onaj tko ima novac. Prema tome, ne mogu izaæi one vijesti koje nisu po volji vlasnicima medija. Recimo, nema šanse da se »Jutarnji list« i »Globus« raspišu o aferi Grupo ili da se »Nacional« raspiše o tome zašto preferira HNS, a ne neku drugu stranku.
Koliku je podjelu u EU izazvao iraèki rat?
– Raspadom SSSR-a SAD je ostao jedina svjetska velesila i pretvorio se u svjetskog policajca. I oni æe uèiniti sve što je u njihovoj moæi da nikome ne dopuste da im se imalo približi. A najveæa opasnost za ovakvu Ameriku bile bi sjedinjene države Europe koje bi mogle postati prva gospodarska sila oslonjena na sirovinsku bazu Rusije. Jedan od naèina da se to sprijeèi je i podjela Europe na »staru« i »novu« koju èine tranzicijske zemlje, koje bespogovorno èine sve što od njih traži SAD, za razliku od Francuske i Njemaèke koje ipak drže do svojih interesa. U Europi imate primjerice i BiH, krizno žarište, koje je namjerno ostavljeno ovakvo da bi u sluèaju amerièke procjene lako moglo postati meki trbuh Europe. Nema potrebe spominjati Kosovo, Makedoniju, Srbiju itd.
Amerikanci znali što ih èeka
Jesu li se Amerikanci preraèunali oko onoga što ih u Iraku èeka?
– Ne, oni su jak
Odustati od NATO-a i proglasiti neutralnost
Koliko bi se situacija promijenila da je Hrvatska èlanica NATO-a?
– Hrvatska bi mogla poèeti razmišljati o slanju svojih vojnika u bilo koju zemlju tek kada postane èlanica NATO-a. Ali ja osobno mislim da bi za Hrvatsku, mediteransku zemlju s 4,5 milijuna stanovnika, u središnjoj Europi, rubno na Balkanu, bilo najbolje da odustane od zahtjeva da uðe u NATO i da proglasi neutralnost. | o dobro znali što ih èeka. Oni su znali kako dobiti rat, ali sada ne znaju uspostaviti mir. Oni ga ne mogu uspostaviti jer kada su odlazili u Irak, nisu imali razraðeno rješenje za mir, ali su znali što tamo žele. Iraèani, bilo Kurdi, Suniti ili Šiiti, su kolateralna šteta. No, nafta ide uredno, a to je ono zbog èega se i krenulo u rat. S te stane Amerikanci su bili sto posto uèinkoviti.
Slijedi li uskoro napad na Siriju i Iran?
– Sirija nije toliko ozbiljna prijetnja za amerièke interese koliko je to Iran. Iran je druga prièa jer Iranaca ima 80 milijuna, glavnina su Šiiti. Simpatija za Amerikance tamo baš i nema. To bi i za SAD mogao biti prevelik zalogaj. Ne sumnjam da bi mogli dobiti rat, ali tamo nikada ne bi mogli uspostaviti mir, a nakon toga bi se do usijanja dovela èitava regija. Napad na Irak ionako je dodatno destabilizirao cijeli Bliski istok. A i u prvi plan je stavio tezu kako Izrael vodi vanjsku politiku SAD-a.
Treba li Hrvatska vojska iæi u Irak?
– Ne da Hrvatska vojska ne treba iæi u Irak, nego se mora donijeti politièka odluka da se naš vod vojnih policajaca povuèe iz Afganistana. Slanje vojne policije u Afganistan bila je jedna od najlošijih odluka bivše vlasti kojoj sam i sam pripadao, a koja je popustila pred amerièkim pritiskom. Te deèke treba vratiti, a prièe koje je ondašnji lider opozicije Sanader prièao da su to dobrovoljci, bile bi smiješne da nisu tragiène. Tada se baš nije proslavio Luka Bebiæ koji je ispred HDZ-a prvo bio protiv, a nakon nepuna 24 sata za slanje hrvatskih vojnika u Afganistan. Tu retoriku nastavio je dr. Miomir Žužul koji je svojim objašnjenjima na Meridijanu što je rekao, a što nije o postojanju ili nepostojanju vodstva Palestinaca s kojim bi Izraelci mogli pregovarati, negirao sam sebe.
Mi veæ jednom moramo odrediti naše strateške interese, ali ne samo deklarativno. Mi moramo znati koji su naši interesi danas, za deset, pedeset ili sto godina. Hrvatska nije dobrovoljno pjevaèko društvo ni udruga lijeèenih alkoholièara, veæ država, pa imala i niz nekompetentnih ljudi na odgovornim mjestima. Hrvatska nema ni jedan jedini razlog da svog ijednog vojnika pošalje bilo kamo, poglavito ne na Bliski istok.
Može li Hrvatska zbog svojih vojnika u Afganistanu postati meta terorista?
– Hrvatska je samim tim što je poslala vojnike u Afganistan na karti planera teroristièkih akcija. Ako još pošaljemo vojnike i u Irak, samo je pitanje vremena kada æe se to dogoditi u Hrvatskoj. Posebno zbog toga što nemamo specijalistièki školovanih ljudi za borbu protiv terorizma. Iskusni teroristi æe u Hrvatskoj praktièki moæi raditi što žele, kako žele i kada žele. | |
