Novinarsku klevetu dokazivat æe oklevetani

24.03.2004.

ZAGREB, 23. ožujka – Sabor æe u hitnom postupku, nakon sjednice Vlade 31. ožujka, razmotriti svih 39 paragrafa novele Kaznenog zakona. U toliko je promjena Ministarstvo pravosuða (formalni predlagaè) spremno iæi da bi nadoknadilo sve što se, kad je o toj temi rijeè, dogaðalo potkraj mandata prošloga saziva parlamenta.
Tada se o nekim normama (posebno o novinarskoj kleveti i navodnoj dekriminalizaciji odredbe o posjedovanju manjih kolièina opojnih droga i njenom prebacivanju u prekršajnu odgovornost) vodila žestoka bitka oporbe i vlasti.
Oporba je, nakon izborne pobjede, izborila i »pobjedu« nekoæ preglasanih prijedloga.
Tu joj je šansu dala bivša vlast koja je Kazneni zakon u Saboru brzopleto proglasila obiènim zakonom i za njega uspjela (jedva) dobiti minimalnu veæinu. To je saborsko glasanje Ustavni sud kasnije proglasio neustavnim i tako ukinuo uèinak odluèivanja u parlamentu. No, posljednje æe se srijede u ožujku cijela prièa vratiti na poèetak. Što predlaže Vesna Škare Ožbolt, ministrica pravosuða?
Prvo, ukinut æe se 48. èlanak KZ-a u kojem je bila propisana krivnja glavnog urednika i drugih osoba za novinarski tekst kojim je nekome (u kvalificiranom obliku) napadnuta èast i ugled. Razlog? Tu je rijeè o tzv. kaskadnoj odgovornosti koju moderni kazneni zakonici ne poznaju i, ujedno, eventualne se posljedice teksta mogu nadoknaditi graðanskom tužbom za naknadu štete. Prema mišljenju predlagaèa, to je dovoljna zaštita èasti i ugleda, a ukidanjem 48. èlanka s novinarske se profesije skida pritisak kaznenopravnih normi. Zakon dekriminalizira, dakle, novinarsku klevetu, »osim ako iz naèina izražavanja i drugih okolnosti jasno proizlazi da se radi o ponašanju koje je imalo cilj samo naškoditi èasti i ugledu«.
U zakonskom citatu naglasak je na osim i na samo kao preduvjetima kaznene odgovornosti pisca klevete i uvrede, ali to mora dokazati - tužitelj.
Druga kljuèna izmjena u odnosu na »neustavnu« verziju KZ-a je zadržavanje postojeæe odredbe 173. èlanka. Predlagatelj smatra neprihvatljivim pokušaj ogranièenja kriminalizacije s »posjedovanjem i proizvodnjom malih kolièina« i »samo za osobnu uporabu« opojnih droga. Umjesto seljenja tog kaznenog djela u prekršajnu sferu (što je bio prijedlog Ingrid Antièeviæ Marinoviæ i njenih struènjaka), Vesna Škare Ožbolt i njeni struènjaci zadržavaju sve kako je bilo, a upuæuju da bi za »jedan joint« ili gram heroina trebalo primjenjivati odredbu 28. èlanka KZ-a o beznaèajnom kaznenom djelu i naèelo svrhovitosti kaznenog progona Državnog odvjetništva i sudova.
U oblasti tzv. gospodarskih kaznenih djela Ministarstvo pravosuða predlaže samo dvije nove norme: primanje i davanje mita u gospodarskom poslovanju, što bi bilo u skladu i s Kaznenopravnom konvencijom o korupciji. Sva ostala kaznena djela iz ove oblasti traže prethodnu pomnu ekspertizu, prekršajno i kaznenopravnu procjenu progona za ta djela gospodarskog kriminala. To znaèi, promjene u KZ-u æe se u ovom poglavlju obaviti u drugoj fazi izmjena i dopuna. Kao neodgodivo, Ministarstvo pravosuða smatra u KZ-u dopuniti inkriminacije u odnosu na djelo otmice, posebno kvalificirajuæi okolnosti u kojima je zbog krivnje poèinitelja došlo do smrti otete osobe. Nadalje, dopunjava se i opis djela nezakonite eksploatacije rudnog blaga i mineralnih sirovina, pa æe veæu kaznu dobiti osoba koja je tu nezakonitu eksploataciju obavljala u posebno zaštiæenom podruèju prirode.
Na kraju, pooštravaju se i dosadašnje kazne za organizirani kriminal. Za lažnu obavijest policiji kazna æe biti novèana i zatvorska do tri godine. Za organizirani kriminal maksimalna kazna æe biti osam godina, s pripadajuæim pooštrenjima kazni za sve oblike u blažim opisima toga kaznenog djela.

Vlado Rajiæ

Povratak