Lakoæom koja je iznenadila veæinu promatraèa, Mirko Galiæ je ponovno izabran za glavnog ravnatelja HRT-a. Mandat mu traje èetiri godine, a Galiæu je ovo veæ treæi put da je izabran na tu funkciju. Meðutim, niti jednom dosad nije uspio odraditi mandat do kraja. U ožujku 2000. godine izabrao ga je Hrvatski sabor, ali je nakon promjene Zakona o HRT-u, veæ u sijeènju 2002. godine mandat morao tražiti od Upravnog vijeæa HRT-a. Od ožujka prošle godine, temeljem novih odredbi Zakona o HRT-u, i njegova je funkcija pretvorena u "privremenu". Paraleno s ovotjednim izborom, iz Vlade RH stižu najave kako je tekst novog Zakona o HRT-u veæ napisan, te da je neizvjesno jedino kada æe stupiti na snagu. Stoga je još nejasno hoæe li Galiæ ovaj put uspjeti u cijelosti odraditi èetverogodišnji mandat.

Svakakvi signali

— Ne kalkuliram previše s neslužbenim najavama o izmjeni sadašnjeg zakona. Meni su èlanovi Programskog vijeæa HRT-a povjerili èetverogodišnji mandat i moje je pravo da funkciju glavnog ravnatelja HRT-a obavljam u cijelosti sve dok mi se ne ukine to pravo. Uostalom, zašto bih ja uvijek morao biti osuðen na nekakvu privremenost?
Jeste li u meðuvremenu dobili nekakve garancije ili barem signale kako vlast neæe inzistirati da se nakon promjene zakona pristupi i izboru novog vodstva?
— Nisam dobio nikakva jamstva, a i ne znam tko bi mi ih mogao dati. Signala, pak, ima svakakvih. Ali tim signalima ne smijete previše vjerovati. Moj je stav da treba raditi kao da æe mandat trajati èetiri godine.
Meðunarodni medijski struènjaci koji su nedavno boravili u Zagrebu savjetovali su politièkoj vlasti da ne pristupa ishitrenim i brzopletim promjenama zakona. Kakve bi posljedice izazvala eventualna odluka da se za nekoliko mjeseci ponovno raspiše izbor za glavnog ravnatelja HRT-a?
— Do 2000. godine, HRT je - uz povratak izbjeglica, suradnju s Haagom i reformu pravosuða - bila stalna tema spora izmeðu Hrvatske i meðunarodne zajednice. Posljednje èetiri godine, meðutim, HRT više nije sporna tema tih razgovora. Moj program, meðu ostalim, pretpostavlja samostalnost u programu, upravljanje HRT-om s Prisavlja i neovisan odnos prema politici. A kada bi netko i pokušao ponovno "zauzeti" HRT kako bi produžio svoju politièku vlast, bilo bi to štetno za sve. Stoga ne vjerujem da æe ikome u Hrvatskoj više "pasti na pamet" da se igra s tako važnim pitanjem kao što je sloboda medija.
No, je li netko od politièara u posljednjih nekoliko mjeseci pokušao vršiti bilo kakav pritisak na HRT?
— Što se tièe mene i mog iskustva - nije. Mi smo tijekom protekle èetiri godine uspostavili odreðene standarde u odnosima s politièkom vlašæu i ti standardi ni nakon posljednjih izbora nisu ugroženi.
Je li toèno da je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor od Vas tražila neke kadrovske smjene, a da ste Vi taj zahtjev odbili?
— Nitko od mene nije tražio nikakvu smjenu. A da je i tražio, ne bi je dobio.
Izabravši Vas, èlanovi Programskog vijeæa odluèili su se za kontinuitet rada na HRT-u. A buduæi da uskoro slijede izbori za Vaše suradnike, hoæete li se i Vi odluèiti za kontinuitet ili æete u ovom mandata raditi s novom ekipom ljudi?
— Vijeæe se, zapravo, odluèilo za kontinutitet s promjenama ili promjene u kontinutitetu. HRT u buduænosti mora ubrzati neke procese, ne mijenjajuæi pritom pravac kretanja. Èinjenica je da HRT danas ima slobodan i neovisan program, kao što je i èinjenica da je kuæa poslovno stabilna. Meðutim, pred nama je opsežan posao dovršetka tehnološke modernizacije, poslovne reorganizacije i financijske racionalizacije u kuæi, jer æemo na taj naèin stvoriti uvjete za proizvodnju kvalitetnijeg programa i za jeftinije poslovanje. I upravo æe tom cilju biti podreðene odluke o novim kadrovima.

Poslovna stabilnost i politièka neovisnost

O konkretnim imenima, dakako, unaprijed ne želim govoriti. Naèelno, samo, to æe morati biti vrhunski profesionalci, kompetentni ljudi i zrele osobe koje æe s više hrabrosti, a manje kompromisa moæi pristupiti realizaciji zacrtanih ciljeva. HRT-u nije ugrožena sloboda i neovisnost, ali nam se može dogoditi da gubitkom poslovne dinamike ugrozimo daljnji razvoj kuæe. Ako, pak, ugrozimo poslovnu stabilnost, lako nam se može dogoditi da ugrozimo i našu politièku neovisnost.
Informativni program HTV-a koji je, zapravo, najvažniji kada govorite o slobodi i neovisnosti programa, dobio je pozitivne ocjene i od OESS-a. Kolike su, prema Vašem mišljenju, zasluge privremenog urednika Nikole Kristiæa za te pozitivne dosege?
— Zaslužan je, ali nije jedini. Sloboda i neovisnost Informativnog programa HTV-a su zaèeti i prakticirani i prije nego što je on postao urednik. Neke stvari koje je èinio Kristiæ, osobno ne bih èinio. Ali time ne želim izuzeti njegove zasluge kao ni bilo kojeg drugog èovjeka koji sudjeluje u tome lancu proizvodnje programa. Meðutim, u ovom kontekstu, ne mogu preskoèiti ni prošlu ni sadašnju vlast koje su prihvatile demokratska pravila igre i odrekle se pokroviteljstva nad HTV-om. Zato mi se èini da su stvoreni takvi demokratski kriteriji otvorenosti i pluralizma koje više nitko ne može ugroziti. Nema više povratka na staro. Vrijeme diktiranja i vladanja televizijskim programom definitivno pripada prošlom vremenu.
Zbog èega ste tijekom prošlog mandata odluèili nastaviti s emitiranjem Treæeg programa HTV-a iako je zakonom bilo predviðeno da se taj program ugasi do 1. sijeènja?
— Mi bismo prekinuli s emitiranjem Treæeg programa do tog datuma da nismo od Zavoda za telekomunikacije dobili zamolbu ili preporuku da nastavimo s emitiranjem. Naime, upozoreni smo kako bi se moglo dogoditi da naši susjedi pojaèaju svoj televizijski signal, te da na taj naèin "uskoèe" u tu praznu frekvenciju. Zato smo odluèili nastaviti s emitiranjem. A ako aludirate na nekakav pakt s RTL-om, moram Vam reæi da nema nikakvog pakta, a najmanje na štetu HRT-a.
Mi s RTL-om, u tom smislu, imamo korektne odnose. Oni od nas sve traže na vrlo jasan, otvoren i poslovno korektan naèin. Takav sam odnos htio uspostaviti i s Novom TV, ali tamo nikad nisam znao tko mi je partner, tj. nesporni vlasnik. I to je bio jedini razlog mojoj rezerviranosti u razgovorima s Novom TV. Mi jesmo konkurenti, ali ne moramo biti neprijatelji. Ako Nova TV sutra dobije vlasnika kojeg nitko neæe osporavati, mi æemo s njima uspostaviti potpuno identiène odnose kakve imamo s RTL-om.
Za nekoliko tjedana HTV æe ipak definitvno ostati bez svog Treæeg programa. Vi ste, meðutim, najavili kako æe HTV nastaviti s emitiranjem tog programa, ali preko satelita i kabela. O èemu se toèno radi?
— Taj program koji æe se zvati HTV Plus bit æe dodatak našim gledateljima koji su navikli gledati tri HTV-ova programa. Zašto bismo se mi odrekli tog programa? Mi smo izgubili zemaljsku mrežu, ali nam je zakon omoguæio pokretanje èitavog niza tematskih programa, satelitskim, kabelskim i digitalnim putem. To æemo iskoristiti. No, to više neæe biti u domeni javnog servisa, veæ komercijalnog odnosa izmeðu nas i publike. U programu HTV Plus prikazivat æemo zabavni, sportski, pa i dio dokumentarnog i Drugog programa.

Sabor na RTL-u?

S obzirom da æete nakon gubitka treæeg programa imati znatno manje televizijskog prostora, znate li u ovom trenutku kako æe se HTV odnositi prema izravnim prijenosima saborskih sjednica?
— S vodstvom Sabora æemo razgovarati o tom pitanju. Sabor je svojom odlukom HRT-u oduzeo treæi program i zastupnici æe morati prihvatiti èinjenicu da neæemo moæi prenositi svaku njihovu sjednicu, nego najznaèajnije rasprave o državnom proraèunu, ustavnim promjenama ili raspravu o povjerenju Vladi. Ali o nekim drugim, manje važnim sjednicama, morat æemo raditi reportaže bez izravnog prijenosa. Uostalom, nakon odluke Sabora, Treæi je program pripao RTL-u. A tko zna, možda æe i RTL pokazati interes za prijenose saborskih sjednica.