|
|
Arhiva "Iz medija"
vlasnika zanima samo poslovanje 27.03.2004.
|
 John McManus sa Sveuèilišta Stanford u Kaliforniji veæ se duže vrijeme bavi istraživanjem medija u SAD-u. Trenutno radi na projektu usporeðivanja pisanja novina u Zaljevu San Francisca gdje, u desetak veæih i manjih gradova, obitava oko 7 milijuna ljudi. Zanima ga informativnost novina, ono što one nude èitateljima na svojim stranicama, a da bi dobio odgovor na pitanje koje su novine ispod ili iznad prosjeka onoga što se naziva novinskom profesionalnošæu, koristi nekoliko kriterija. Usporeðuje naglasak na temi, kvalitetu izvora informacija, uvjerljivost, poštenje i pozadinu prièe. Smatra, naime, da je kvalitetna, cjelovita i potpuna informacija preduvjet demokratskog društva te da tendencija pojedinih medija u SAD-u da budu površni i nekorektni u informiranju može biti pogubna za graðane u njihovom politièkom odluèivanju.
važne teme po strani
McManus nije usamljen u ocjenama da amerièki mediji sve èešæe dolaze u iskušenje žrtvovati istinu za raèun profita i zabave. David Kaplan, glavni istraživaè u tjedniku U.S. News & World report, posveæenog izvještavanju i analiziranju nacionalnih i meðunarodnih odnosa, gospodarstva, zdravstva, znanosti, tehnologije i društvenih trendova s tjednom prodajom od dva milijuna primjeraka. Opasnost vidi u koncentraciji medija. Prema njegovim rijeèima, prije dvadeset godina 150 korporacija kontroliralo je 50 posto medijskog prostora u SAD-u, ukljuèujuæi tu pisane i elektronske medije te zabavu, da bi sada podaci govorili o šest korporacija koje kontroliraju 90 posto medijskog prostora. U takvom okolišu, smatra on, sve teže postaje saèuvati »integritet« novinarske profesije, a kada se to i uspijeva uèiniti u moru zabave i »lakih sadržaja« kojima su izloženi graðani, važne i krupne teme za amerièko društvo èesto ostaju po strani, usput spomenute i bez veæeg utjecaja na publiku.
Predsjednik Uprave »Philadelphia Newspaper«, izdavaèke kuæe koja djeluje u sastavu druge najveæe novinske kuæe u Americi »Knight Ridder«, i izdaje »Philadelphia Inquirer« te »Philadephia Daily News«, Joe Natoli ne dijeli, meðutim, njihovo mišljenje.
logika kapitala
On smatra da je okrupnjavanje medija stvar logike kapitala, ali da to ne utjeèe na samo pisanje i pristup novina odnosno medija. Štoviše, s jaèim financijskim zaleðem udruženi mediji imaju bolje tehnološke i sve druge moguænosti za razvoj. Natoli, koji je prije dolaska u Philadelphiju radio u nekim drugim novinama koje su u mreži »Knight Riddera«, poput »San Jose Mercury News« i »Miami Herald«, osobno svjedoèi da postoji zid izmeðu novinskih sloboda i utjecaja izdavaèa, kao i zid izmeðu napisa u novinama i utjecaja oglašivaèa. Vlasnika novina, kaže on, zanima jedino da je poslovanje pozitivno i ne upleæe se u sadržaj novina, a oglašivaè koji zaprijeti da æe otkazati reklame zbog napisa u novinama biva
od nacionalnog ka lokalnom
»USA Today« najtiražnije su amerièke novine koje se dnevno, od ponedjeljka do petka, distribuiraju u više od 2,4 milijuna primjeraka. Utemeljene su 1982. godine s poèetnom nakladom od 150 tisuæa primjeraka u sklopu »Gannetta«, najjaèe novinske grupacije u SAD-u (novine i TV postaje), želeæi biti zajednièki glas nacije. To su praktièki jedine novine u SAD-u koje u svom pristupu polaze od nacionalnoga k lokalnom što im je i omoguæilo prisutnost u svakom kutku ove zemlje i strelovit razvoj u posljednjih dvadesetak godina. Moto zaposlenih u ovoj novinskoj kuæi je da vijest prodaje novinu, ali mora biti relevantna i vjerodostojna. | uljudno obaviješten da æe, prijeðe li s prijetnje na djelo, biti zamijenjen nekim drugim oglašivaèem.
Rasprave o tome što što se i kako piše odnosno objavljuje u amerièkim medijima te kako na to utjeèe kapital, oèito neæe tako brzo prestati. Mediji su, bez sumnje, zanimljivo i važno podruèje u kojeg se isplati ulagati. Posebno kada je rijeè o televiziji koju kao izvor informacija koristi najveæi broj Amerikanaca. Ne posustaju ni moæni medijski moguli poput Teda Turnera, Rupperta Murdocha, korporacija »Walt Disney« i »Gannet«, ali ni vlasnici preostalih nezavisni medija koji nastoje preživjeti okruženi »morskim psima« odnosno razlièite neprofitne organizacije koje naglasak stavljaju na javni interes da se amerièkoj publici omoguæi nepristrana i puna informacija.
»Santa Fe New Mexican«, primjerice, lokalna je novina, jedna od 200 obiteljskih nezavisnih novina u moru od 1.500 amerièkih dnevnih novina. Glavni urednik Robert Dean istièe tradiciju, list je osnovan 1849. godine i najstarija je dnevna novina istoèno od rijeke Mississippi, ali i profesionalnost i odgovornost prema èitateljima kao razloge opstanka na tržištu bez kape neke veæe korporacije. Neki alternativni nezavisni èasopisi, pak, poput »Mother Jones« u San Franciscu ili »Foreign Policy« u Washingtonu, koji na drukèiji naèin problematiziraju važne teme amerièkog društva odnosno meðunarodne politike, dajuæi prostor i onim mišljenjima koja se teško probijaju do šire javnosti, u svom zaleðu imaju nevladine organizacije i fondacije.
necenzurirane vijesti arapskih kuæa
Meðu elektronskim medijima takav pristup ima Link TV, smještena u San Franciscu. Osnovana 2000. godine, ova je televizija danas prisutna u 21 milijun amerièkih domova, a prema posljednjim istraživanjima 5 milijuna Amerikanaca bar jedan sat tjedno gledaju Link TV. Ovaj neprofitni televizijski kanal iskoristio je moguænost što je 4 posto frekvencija na satelitu (na kojem je smješteno 350 kanala) ostavljeno za javne neprofitne televizije. Gledatelji ovog programa imaju tako priliku gledati i ono što drugi amerièki televizijski kanali rijetko ili nikako ne emitiraju. Izmeðu ostaloga, necenzurirane vijesti vodeæih arapskih televizijskih kuæa u trenutku kada je u fokusu amerièke javnosti iraèka kriza ili izraelsko-palestinski sukob, tu su i originalni dokumentarni filmovi napravljeni diljem svijeta, i tome slièno. Na Link TV-u istièu zadovoljstvo porastom broja zainteresiranih za njihov program i pristup, koji pokušava izbjeæi zamke amerocentriènosti, promatranja svijeta iskljuèivo iz perspektive interesa SAD-a, pogotovo što im potporu daju takvi autoriteti kao što je, primjerice, Bill Cosby.
Prvi amandman amerièkog Ustava temelj je slobode govora i pisanja. Uz sve zamke koje vrebaju suvremeno amerièko novinarstvo i medije opæenito, to je, uz tržište, poštovanja etièkog kodeksa novinarske struke nepristranog sudstva, još uvijek jamstvo da bitka za kvalitetnu informaciju pošteðenu raznih oblika manipulacije nije izgubljena. Problem koji amerièka javnost mora riješiti jest kako se ne »izgubiti« u toj šumi medija, u trenutku kada s razvojem tehnologije stižu i novi mediji poput internet novina, kako pronaæi i prepoznati relevantne društvene sadržaje koji joj mogu pomoæi u politièkom odluèivanju. Problem zaposlenih u medijima je kako ne posustati u profesionalnom pristupu, a problem politike kako u prvi plan staviti javne interese odnosno izbjeæi jednostrane pristupe koje èesto nameæu upravo privatni interesi moænih pojedinaca ili velikih korporacija. Rijeè je o procesu koji æe trajati i od èijeg razvoja, kako istièu i sami kritièki orijentirani Amerikanci, zavisi buduænost amerièke demokracije. |
Povratak
|
 |
|
