Sanader dobro nosi Dalmaciju oko vrata

27.03.2004.

Autocesta Split-Zagreb, modernizacija željeznièke pruge Split-Zagreb s nagibnim vlakovima, pripreme za turistièku sezonu i najava obnove gospodarstva u Dalmaciji s posebnim naglaskom na privatizaciju "Slobodne Dalmacije", glavne su teme koje su obilježile prvih sto dana HDZ-ove Vlade pod vodstvom Ive Sanadera i o kojima æe svakako ovisiti ocjena rada te Vlade u cjelokupnom mandatu aktualne vlasti.
Projekt autoceste Split-Zagreb je Sanaderova Vlada u potpunosti podržala i namjerava ispoštovati sve rokove izgradnje ugovorenih dionica za ovu godinu. To je vjerojatno jedini projekt nove Vlade koji ni u jednom trenutku nije dolazio u pitanje, unatoè velikim financijskim optereæenjima državnog proraèuna, odnosno Hrvatskih autocesta. Taj projekt nije isplativ sam za sebe niti je u širem kontekstu kratkoroèno rentabilan, ali je dugoroèno za Dalmaciju i èitavu Hrvatsku - zbog turistièkog efekta - od neprocjenjive važnosti.
Meðutim, Vlada Ive Sanadera nije imala jednak stav i prema modernizaciji Hrvatskih željeznica i odluèeno je da se odustane od uvoðenja trošarine na gorivo u iznosu od 60 lipa po litri koje bi išle na financiranje te modernizacije. Hrvatske željeznice su tako ostale bez predviðenih milijardu kuna potrebnih za nastavak modernizacije prema prihvaæenom programu. To znaèi odgaðanje modernizacije nekih željeznièkih trasa u kontinentalnoj Hrvatskoj, ali jednako tako i prikljuèaka na Zadar i Šibenik u ovoj godini. Ipak, ta restrikcija nije dovela u pitanje modernizaciju pruge Split-Zagreb i uvoðenje nagibnih vlakova u lipnju ove godine, tako da je "skandal" izjegnut.

Izlaz za Sunèani Hvar

To je svakako politièki i gospodarsko-prometni plus za Vladu HDZ-a, ali kada je u pitanju ocjena Vladina prolongiranja ukupne modernizacije HŽ-a, tada je situacija nešto složenija. S jedne strane, sasvim je sigurno da je Hrvatskoj potrebna modernizacija HŽ-a, štoviše, dovršenje tog projekta do 2006. jedan je od uvjeta ulaska Hrvatske u Europsku uniju. To više èudi odgoda realizacije tog programa, jer Sanaderova Vlada upravo fatalistièki dosljedno uklanja bilo kakve prepreke hrvatskoj kandidaturi za EU.
Iz toga se nedvosmisleno može izvuæi zakljuèak o teškim "mukama po proraèunu" aktualne Vlade. Osim toga, sasvim je moguæe da bi uvoðenje nove trošarine na naftne derivate poveæalo njihove cijene, a nova vlast oèito još nije spremna za takve negativne poteze. Prema nekim spekulacijama, uvoðenje trošarine na naftne derivate za financiranje modernizacije željeznice moglo bi se dogoditi veæ u drugoj polovici ove godine, a neki smatraju kako æe se to dogoditi za godinu do dvije.
Što se tièe turistièke sezone, Vlada je prije mjesec dana donijela program kojim bi se trebalo poticati turistièku djelatnost i uvesti više reda u taj sektor, ali do sada nije ništa konkretnije uèinjeno o tom pitanju, a u pitanje se dovode neki programi bivše Vlade, poput projekta "Sto marina" koji i nisu bili tako loši. Doduše, nije ni bilo vremena za jaèi turistièki angažman. U svakom sluèaju treba pohvaliti konaèno odustajanje Vlade od slanja hrvatskih vojnika u Irak bez pokroviteljstva Ujedinjenih naroda, jer bi to bilo krajnje neodgovorno, gledano s ekonomskog spektra, prema stabilnoj turistièkoj sezoni i ukupnim državnim financijama. I bez "sluèaja Irak" možemo se samo Bogu moliti da nam turistièka sezona uspije jer u protivnom bi državne financije došle u bezizlaznu situaciju.
Naravno, HDZ-ov slogan "Pokrenimo Hrvatsku" još uvijek nije pokrenuo dalmatinsko gospodarstvo, a kada æe, ne zna se. To se, meðutim, za sada ne treba uzeti kao "minus" Sanaderovoj Vladi, jer za "pokretanje" tako uništenoga gospodarstva trebaju godine, a ne tri mjeseca. Punu pažnju, meðutim, treba pokloniti privatizaciji "Sunèanog Hvara" i "Slobodne Dalmacije" èiji su procesi prišli kraju baš u prvih sto dana Vlade HDZ-a. Bez dvojbe se može reæi kako æe ta dva privatizacijska projekta dobrim dijelom dati "peèat" radu Sanaderove Vlade. Investicijski fond Questus u èijoj Upravi sjedi i Borislav Škegro, bivši potpredsjednik Vlade, predložio je Vladi model privatizacije koji ukljuèuje državu, lokalne vlasti, zaposlenike, lokalno stanovništvo i Katolièku crkvu u èitav projekt.
Questus za poèetak planira za 51 posto dionica dati 40 milijuna kuna, a u iduæih pet godina uložiti 185 milijuna kuna. "Ugovor o zajednièkom pothvatu" koji je Škegro predložio Vladi sasvim sigurno je briljantno i do u detalje zamišljen. Ipak, treba podsjetiti kako je nekadašnja ponuda "Termi Èatež" ukupno težila 400 milijuna kuna, ali je odbijena kao "nehrvatska". Vlada je Questusu kao uvjet postavila zadržavanje svih radnika, a sve govori u prilog tome da æe taj projekt biti realiziran. Bude li sve teklo bez skanadala, nema sumnje da æe i takva privatizacija Sunèanog Hvara od javnosti biti ocijenjena pozitivno.
Javnost æe posebno pažljivo pratiti privatizaciju "Slobodne Dalmacije". U HDZ-u su svjesni kako bi im još jedan privatizacijski skandal s njihovom krivnjom tehnološki i financijski uništenom "Slobodnom" bio preveliki krimen. Nakon okonèanja natjeèaja èini se kako je u igri ostao samo Europapress holding s ponudom ukupno teškom 535 milijuna kuna. Ako Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja da pozitivno mišljenje EPH za kupnju "Slobodne", makar se radilo i o strogo uvjetnom "avisu", Vlada Ive Sanadera neæe imati mnogo izbora. U sluèaju da ne prihvati EPH-ovu ponudu, naime, od Vlade bi bilo korektno "Slobodnoj" na raèun uplatiti 300 do 400 milijuna kuna kako bi mogla voditi ravnopravnu tržišnu utakmicu, jer se u ponovljenom natjeèaju sasvim sigurno ne bi mogla dobiti ni približno tako financijski dobra ponuda.

Dalmatinci u Zagrebu

Premijer Ivo Sanader dobro poznaje probleme Dalmacije i zna mentalitet toga kraja. Za sada njegova Vlada veæinom podržava strateške projekte naslijeðene od bivše Vlade vezane za Dalmaciju, a uskoro æe morati donijeti i vrlo važne odluke izravno vezane za gospodarstvo i egzistenciju brojnih radnika u toj regiji. Nije tajna da je s mandatom aktualne Vlade i relativno veliki broj državnih dužnosnika i èlanova državne upravo došao iz Dalmacije, te je i iz toga vidljiva "dalmatinska" orijentacija nove vlasti, a vrijeme æe pokazati je li to nastavak "zavièajne" politike HDZ-a ili odabir kvalitetnih kadrova. U prvih sto dana vladanja nove Vlade Dalmacija nije loše prošla, dapaèe. Možemo se samo nadati da æe se takav odnos vladajuæe stranke prema gospodarski uništenoj Dalmaciji i nastaviti. n

Povratak