Želju za ulaskom u Slobodnu Dalmaciju Josip Radeljak je pokazao osnivanjem tvrtke Slobodni mediji uoèi poziva HFP-a za javno iskazivanje ponuda zainteresiranih za kupnju dionica SD iz državnog portfelja, objavljenog koncem 2002. godine. Javio se i na aktualni natjeèaj za kupnju 34,63 posto dionica SD, a uz EPH i CAIB dao je obvezujuæu ponudu prema kojoj bi dionice iz portfelja HFP-a platio 56.393.010 kuna, dok bi u splitsku novinsku kuæu uložio 180 milijuna kuna.
Koji je Vaš interes u toj investiciji?
- Moj interes, osim što je motiviran emotivnim nabojem prema Slobodnoj Dalmaciji kao roðenog Spliæanina, iskljuèivo je u poslovnom smislu. Smatram da je Slobodna Dalmacija dobar i profitabilan posao, a osobito na duže staze. Ništa neæe ovisiti ni o meni ni o vama, tj. Slobodnoj Dalmaciji, veæ æe odluku donijeti oni koji danas drže vlast i to po svojim kriterijima. Današnja vlast prema mojim politièkim poimanjima doista mi je mnogo bliža srcu nego ona pod palicom Liniæa, koji je uostalom i smislio ovaj "gumeni" (kako ga od milja volim nazivati) natjeèaj. Izabrao je veæ bio i svoje pobjednike - ali išlo mu je "malo ukrivo" te sada odluèuju drugi!

Najveæa zapreka

Naglašavam da nisam bio èlan niti jedne stranke, a kako stvari stoje, ne mislim ni biti, i to je upravo osnovna i najveæa zapreka mojem ikakvom poslovnom ili drugom uspjehu u današnjoj Hrvatskoj. Na žalost.
Buduæi da se bavite konzultantskim poslovima u kupoprodajama za druge, o Vama kruži prièa da i Slobodnu Dalmaciju kupujete za nekoga drugoga. To ste demantirali prigodom otvaranja ponuda, ali i dalje ljudi teško prihvaæaju tvrdnju da SD kupujete za svoju djecu.
- Pitanje percepcije i shvaæanja konzultantske djelatnosti kod nas, još je uvijek iskrivljeno iz doba vladavine komunizma, gdje su neki èudni ljudi, potpuno nestruèni i samo zbog veza, poznanstava ili "podobnosti", manipulirali poslovima, uzimali nekakve neopravdano zaraðene i sumnjive provizije, te je tako u svijetu vrlo tražena i cijenjena struka konzultanata, ovdje protumaèena i prihvaæena kao "posrednièka" ili neèasna. Svatko onaj tko pomisli da bi netko samo zbog toga što ima financijskih moguænosti mogao ili trebao kupiti npr. željezaru Sisak, tvornicu ferolegura u Dugom Ratu, potpuno je poslovno neuk jer to kupiti mogu samo oni koji su u tom poslu potpuno specijalizirani i lideri u svom podruèju. Stoga su insinuacije i ponekad gotovo pogrdni stavovi prema odgovornom poslu struènih konzultanata u našoj mladoj državi, na žalost samo plod neznanja. Prigodom otvaranja ponuda jasno i iskreno sam odgovorio na Vaše pitanje, te isto sada potvrðujem. Ovaj posao namjeravam raditi za sebe.
Zašto niste uplatili ponudbenu garanciju?
- Veæ na poèetku izrazio sam opravdanu skepsu da æu kao "nestranaèki", a u Hrvatskoj veæ samo time potpuno nepodoban, biti i tako i tako iskljuèen iz "kombinatorike", a pogotovo u bitki s "divovima". Treba znati da su ovakvi natjeèaji za natjecatelje financijski vrlo skupi veæ od samog poèetka te ako nemate politièku potporu nijedne stranke, male su šanse da vas itko ozbiljno uzme u obzir.
Isto tako èini mi se normalnim ako moja ponuda bude uopæe razmatrana, da sama formalnost oko (ne)izdavanja skupe garancije neæe utjecati na ishod odluka, jer kada bi tako bilo, tada bi ove moje sumnje bile stvarno time i potvrðene. Ako moja ponuda bude ikoga stvarno interesirala, èvrsto sam se i pismeno obavezao da æu sve moguæe potrebne garancije na prvi poziv HFP-a priložiti odmah.
Kad bi Vam se isplatila investicija u Slobodnu Dalmaciju? Što je Vama u "Slobodnoj" najvrjednije?
- Vjerujte mi, u vašem listu najvažnije mi je i uvijek æe biti, samo ono "Slobodna...". Nakon mojeg 35 godišnjeg izbivanja iz Splita gdje sam se u inozemstvu veæ kao mladiæ sklonio od raznih i silnih splitskih "Baja", jedini ozbiljan i ambiciozan projekt u mojoj poziciji i godinama koji bi me stvarno mogao veseliti i zainteresirati, èini mi se upravo Slobodna Dalmacija. Ne treba zaboraviti da me za ovu djelatnost ipak veže i moja familijarna tradicija, jer moj su djed i otac posjedovali i upravljali najveæom tiskarom u Dalmaciji koja je poslije drugog rata bila "oteta" te je time naša familijarna tradicija prekinuta. A sada možda ipak...!
Povrat investicije neæe ovisiti samo o meni veæ izrièito i o vama svima koji budete htjeli i odluèili "zavrnuti rukave" zajedno sa mnom. Meni se nigdje ne žuri, jednom kada i ako se vratim u Split, a što je u mom sluèaju logièan završetak i želja - kada bude, bit æe!
Kakav bi bio Vaš odnos prema radnicima i ureðivaèkoj politici lista?
— Radnici Slobodne Dalmacije najvrjedniji su dio nje same, ali ja se nikako ne želim udvarati populistièkim prièama samo da bih se nekome svidio, te obeæavati brda i doline. Nismo valjda u predizbornoj kampanji! Da su odnosi u "Slobodnoj" danas idilièni i idealni - nisu, ali uvjeren sam, kada stvarno doðe do promjene vlasnièke strukture i kada se budu dobro razlikovali prava, ali i obveze, puno æe se stvari promijeniti samo od sebe i svatko æe sam izabrati da li mu naše društvo i pravila radnog ponašanja odgovaraju i, vjerujte mi, vidjet æete da æe sve najednom postati drukèije i bolje.
Kakva je Vaša vizija grafièkog sektora?
— Grafièki kao uostalom i gotovo svi sektori u "Slobodnoj" trebat æe doživjeti snažne transformacije, a što je i logièno jer da je kojim sluèajem u "Slobodnoj" bilo sve u redu, ona danas ne bi ni trebala novu vlasnièku ni financijsku strukturu. Mislim da æe s predloženim rješenjima svi na kraju biti zadovoljni, a uostalom tijekom due diligencea veæ smo vrlo pomno prostudirali i prihvatili mnoge ideje i mišljenja vaših današnjih, vrlo struènih voditelja sektora, pa s te strane ne vidim moguæe probleme.

Bez poigravanja

Buduæi da je jedino EPH ispunio sve uvjete natjeèaja, ali se postavlja pitanje hoæe li dobiti suglasnost Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, oèekujete li ipak da æe Vaša ponuda, iako nepotpuna, biti razmatrana?
— Slobodna Dalmacija nije šala. To je vrlo ozbiljan program, institucija od nacionalne važnosti, te ne smijem povjerovati da bi se itko mogao poigravati njome, a osobito ne zbog pukih formalnosti koje su u potpunosti i iskreno obrazložene u mojem popratnom pismu u prilogu ponude.
Dok me ovo pitate, razmišljam s nostalgiènom romantiènošæu kako bi bilo lijepo da se barem jednom u Hrvatskoj, koju nakon njenog nedavnog roðenja, baš svi njeni stanovnici, siguran sam, podjednako i bezrezervno volimo, dogodi èudo i shvatimo da smo mala zemlja, da nas je tako malo, da se jedino zajednièkim snagama slogom i sinergijama možemo izvuæi ispod nad nama nadvijenih nevolja, da se dogovorimo i krenemo jednom raditi zajedno, odbacimo napokon jal i zavist te damo šansu svima onima koji to žele i mogu, pa da nam napokon svima bude bolje!