Manje programa, veæa pretplata, sve po zakonu

05.04.2004.

ZAGREB, 4. travnja – Èinjenica da se prestanak emitiranja Treæeg programa HTV-a vremenski podudario s nedavnim poveæanjem pretplate sa 56 na 59 kuna, ogorèila je mnoge graðane, koji se pitaju kako je moguæe da za manji broj programa plaæaju veæu cijenu. No, èinjenica je isto tako da Zakon o HRT-u propisuje iznos televizijske pristojbe, a ona se ne odnosi na broj kanala, nego na posjedovanje televizijskog prijamnika. Ne ulazeæi u dvojbu je li to pošteno ili ne, naroèito znajuæi kako mnogi gledatelji uopæe ne gledaju programe HTV-a svugdje u svijetu javne televizije djelomièno se financiraju upravo iz pristojbe.
Prema Zakonu o HRT-u, visina pristojbe iznosi 1,5 posto prosjeène neto plaæe zaposlenih u prošloj godini. Tako se pristojba poveæela, jer se, prema statistièkim podacima, za 2003. godinu poveæao i osobni dohodak graðana
Jedan od idejnih zaèetnika treæeg programa (koji je zapoèeto emitirati prije 16 godina, a nedavno se ugasio), Velimir Ðuretiæ, kaže da pristojba nije vezana uz broj kanala: . »Takav je Zakon, i da se osobni dohodak smanji, smanjila bi se i pristojba«.On opovrgava tvrdnje prema kojima je prije 16 godina pristojba poveæana na raèun programa »Z3«. »Tada nije ni postojao HRT, nego Jugoslavenska radio televizija (JRT), a Z3 je bio lokalna televizija«, kazao je Ðuretiæ. HTV sada nudi satelitski program HRT Plus, kako bi gledateljima na raspolaganju bila istu kolièinu programa kao i do sada.
No, direktor Nove TV Ivan Blažièko smatra da problem nije u pretplati, nego u neèemu drugome. »Ne želim komentirati zakonske propise koji odreðuju visinu pretplate, koja se bazira na posjedovanju televizijskog prijamnika«, kaže Blažièko te napominje da je mnogo problematiènije to što su ti isti propisi »nekome majka a nekome maæeha«.
»Propisi dopuštaju javnoj televiziji devet minuta emitiranja propagandnih poruka po satu, što stvara nelojalnu konkurenciju komercialnim televizijama.
»Komercijalne televizije imaju 12 minuta reklama po satu, a HTV je do sada sa tri programa zapravo emitirao 27 minuta promidžbenih poruka po satu«, tvrdi Blažièko, dodavši da æe sad HTV emitirati 18 minuta reklama, što je opet više od 12 minuta komercijalnih televizija. »To omoguæuje javnoj televiziji da lagodno živi, te apsolutno zadire u prostore koji nisu njezini, nego su dio komercijalnih programa svugdje u svijetu«, smatra Blažièko. Osim toga to osigurava HTV-u praæenje atraktivnih dogaðaja koje bi trebale pratiti komercijalne teleivizije, jer HTV može ponuditi visoke iznose za ta dogaðanja. »BBC, primjerice, proizvodi neke od najboljih svjetskih emisija, a ne emitiraju niti sekundu reklama«, kaže direktor Nove TV.
Dakle pretplata nije problem ako se poštuju funkcije javne televizije – praæenje religije, školstva, društvenih dogaðaja, saborskih sjednica i manjina – to je u redu jer takve stvari teško funkcioniraju na komenrcijalnim televizijama. »No, devet minuta reklama je zaista previše za javnu televiziju«, ocjenjuje Blažièko.

Anuška Fjoroviæ

Povratak