TKO ÆE BITI VLASNIK ZGRADA NA BEDEMIMA?

21.04.2004.

U ponedjeljak na Trgovaèkom sudu u Zadru otvoren je steèaj nad Zadarskom tiskarom. Postupak æe voditi steèajna sutkinja Ardena Bajlo, ujedno i predsjednica Trgovaèkog suda, a za steèajnog upravitelja je imenovan Edvin Šimunov, inaèe direktor Liburnije, koji vodi još i steèaj Prigorke.
Šimunov æe dužnost preuzeti kroz ovaj tjedan kada æe biti i službeno preuzeti dokumenti iz Tiskare. Ispitno roèište na kojem æe se znati toèna imovina, ali i dugovanja te broj vjerovnika trebalo bi se održati u roku tri mjeseca od proglašenje steèaja, dakle u srpnju.
Veæinski vlasnik Tiskare, tada jedne od uspješnijih tvrtki u ovom dijelu Dalmacije, kupnjom 55,16 posto dionica 1996. godine postaje zadarski poduzetnik Vedran Škuliæ iz SAD-a, koji je dvije godine prije toga kupio i tjednik Narodni list.
Iako je u to vrijeme tiskara zapošljavala 140 ljudi, broj radnika se zbog navodnog tehnološkog viška konstantno smanjivao da bi sredinom 2002. godine Zadarska tiskara ostala bez i jednog zaposlenog. Višegodišnje propadanje kulminiralo je velikim požarom u svibnju, èiji poèinitelji ni do danas nisu poznati, a istraga PU zadarske još traje. Inaèe, Zadarska tiskara je od osiguravatelja tražila 13 milijuna kuna naknade za štetu od požara koja se ne može isplatiti upravo dok policija ne okonèa istragu. Nakon požara u svibnju, bivši direktor Ivica Krstiæ u iduæih je nekoliko mjeseci podijelio i posljednjih tridesetak otkaza. Iako je kao razlog uz "financijsku situaciju i smanjeni opseg posla" naveden i požar u tiskari, Marijan Vrkiæ, sindikalni zastupnik, u više je navrata tvrdio kako požar nije oštetio ništa od vitalnog znaèenja za rad tiskarskog pogona, veæ dio papirologije, nekoliko raèunala i neke strojeve koji su veæ zapravo staro željezo, a nakon požara dio proizvodnog pogona je iznajmljen "Adriji" koja tamo normalno tiska kartonažu za svoje konzerve. Sam Vrkiæ je na Opæinskom sudu u Zadru i dobio spor protiv Zadarske tiskare zbog nezakonitog otkaza, a kako uprava nije pokazala interes za nagodbu, Vrkiæ je tražio pokretanje steèaja. Inaèe, u Sindikatu grafièara i nakladnika su više puta i javno izražavali sumnju u Škuliæeve namjere jer je njegov primarni interes oduvijek navodno bila samo zgrada na jednom od najatraktivnijih položaja u gradu Zadru. Pokretanjem steèaja nad Zadarskom tiskarom, koja je inaèe u veæinskom vlasništvu Narodnog lista, pitanje je na koji æe naèin biti riješeno pitanje vlasništva nad zgradom.
Škuliæevim je dolaskom, tvrdili su sindikalisti, zapoèelo maltretiranje i vrijeðanje radnika. Za plaæe navodno nisu znali ni kolike su ni kada æe ih dobiti, dijelom su isplaæivane na crno, a direktor i vlasnik, osim pisanim putem, nisu htjeli imati nikakvu suradnju sa sindikatom i radnièkim vijeæem tako da se nisu mogli zaustaviti otkazi zaposlenima zbog navodnog tehnološkog viška. Iste je te nepravilnosti tri puta utvrdila i inspekcija rada, a Sindikat je tada zatražio i reviziju pretvorbe i privatizacije Narodnog lista i Zadarske tiskare. O tome koliko je neshvatljiva "poslovna politika" ovog amerièko-zadarskog poduzetnika najbolje govore podaci o propasti Zadarske tiskare u vrijeme dok izdavaèka i tiskarska djelatnost u strukturi ukupno ostvarene proizvodnje u Zadarskoj županiji zauzimaju nevjerojatnih 16 posto.
Nekada je Zadarska tiskara bila takoreæi monopolist u tiskarstvu u sjevernoj Dalmaciji, a sad su neke druge tvrtke preuzele primat, u prvom redu tiskara Merkur.

Povratak