hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

Cijena "Slobod(n)e"

21.04.2004.

Danas, kada se izglednost te financijski atraktivne opcije poljuljala prekonoænom izmjenom predložene odredbe Zakona o medijima koja limitira monopol na medijskom tržištu, kao da je stigla najava kataklizme. I koliko god zvuèao paradoksalno, taj je obrat razumljiv: Paviæevoj ponudi nema odgovarajuæe alternative i opstrukcijom toga kupca SD nezaustavljivo juriša u sunovrat. Novu odgodu prodaje teško bi preživjela u konkurenciji neusporedivo tehnološki i financijski moænijih, osim kao eventualni državni bilten zadužen za popravljanje raspoloženja vlasti.
Niti je "Slobodna", a niti Dalmacija, što je nekoæ bila. Od njezine "kutlizacije" 1993., a sve u duhu zakona i zarad "zaštite državnih interesa" (kako je ustvrdio Vrhovni sud), preko jednokratnog Raèan-koalicijskog "intervencionizma" zakljuèenog "povijesnim kompromisom" opstruiranja privatizacije, do Sanaderova balansiranja izmeðu internih (stranaèkih) i eksternih (meðunarodnih medijsko-financijsko-politièkih) zahtjeva u "sluèaju Slobodna", splitski se dnevnik sustavno pretvarao u "politièki tapet" i na njemu se reljefno ocrtavaju tragovi kojeèijeg blata.
HDZ je ponovno u poziciji da odluèuje o sudbini ove kuæe koja se nikad nije oporavila od njihove kolosalne zamisli iz pretvorbene 1993. godine da Miroslava Kutlu promoviraju u novinskog "magnata". Èeka li nas novi "kutleraj"? Ivo Sanader je u veljaèi 2003. decidirano rekao da je "Slobodna" žrtva nezakonite pretvorbene pljaèke i da HDZ tu nepravdu uèinjenu ovoj tvrtki želi ispraviti. Evo prigode pokazati prethodnicima (Raèanu & com.) da su nadrasli prizemno politikantstvo (što koalicija nije uspjela), da im je "Slobod(n)a" i medijska neovisnost iznad stranaèke uskogrudnosti koja preferira neke nove politièke "darovnice". Ali, možemo li u to vjerovati? Nije li Spliæanin Sanader veæ definiranjem sastava novog Nadzornog odbora SD, u kojemu bi imao sjediti i notorni antisemit Ivan Mužiæ, odaslao poruku što kani sa "Slobodnom"? Ako je nadzor nad listom povjerio takvoj osobi, nije li razvidno kakva se ureðivaèka politika oèekuje? Osim toga, indikativno je da Vlada imenuje NO dok je natjeèaj za prodaju SD u tijeku, pa (ili nespretno ili bahato) zadire u prava buduæeg vlasnika, što može samo ako to i nadalje bude država ili ako je postigla deal s kupcem.
Ovih je dana Upravi SD stigao i dopis u kojem se traži sazivanje Skupštine dionièara kako bi se mogao smijeniti stari i imenovati novi NO, a istodobno se otvaraju ponude za kupnju splitskog dnevnika i javnosti objelodanjuje iznimna cijena koju je za SD spreman platiti EPH i Nino Paviæ — èak 535 milijuna kuna (ulaganje u razvoj, veæe plaæe i bez otkaza !!!). Tko pametan može odbiti takav aranžman u kojemu profitira i država (kao bivši vlasnik) i "Slobodna" (odnosno njezini radnici), uz moguæi i EPH-skepticizam? No, kod nas je sve moguæe, pa ako treba, i još jedno poništavanje natjeèaja ...
Poput hladnog tuša odjeknula je Vladina odluka da u Zakon o medijima vrati èlanak 37. kojim se limitira na 40 posto vlasnièki udio na tržištu radi sprjeèavanja monopola (EPH neznatno prelazi taj limit). Paviæ je trenutno na tu vijest reagirao tezom da je Vladina intervencija sraèunata na njegovo diskvalificiranje iz utrke za "Slobodnu". Sanader je, pak, tvrdio da je zakonska izmjena uslijedila na preporuku OESS-a i Europske komisije, èiji je savjet bilo nužno prihvatiti u trenutku kad se oèekuje pozitivan EU-ov avis. Štoviše, sugerirao je èak kako je i sam avis zavisio od sporne zakonske odredbe?! Sve govori u prilog tomu da je premijer, pod pritiskom HDZ-ovih tvrdolinijaša, tražio najbezbolniju formulu kojom bi Paviæa stavio out, a da ga nitko ne može dovesti u pitanje kao legalista. U tom je kontekstu upotrijebio koincidenciju pristiglog pisma struènjaka OESS-a uoèi proglašenja novog vlasnika SD. Kada se tomu pribroji i izjava Vladimira Šeksa kako bi "Slobodnu" trebalo privatizirati po modelu "Le Mondea" (trojno vlasništvo države, strateškog partnera i radnika), što je zagovarala bivša uprava SD, te ima u vidu i prikladno tajmiran tekst u Vjesniku o zanimanju bogatih poduzetnika u kanadskoj i amerièkoj dijaspori za investiranje u hrvatskim medijima (uz najavu ekonomskog summita dijaspore u Clevelandu na kojem se oèekuju Sanader, Žužul, Vukeliæ, Vidoševiæ ...), mozaik se sam slaže.
Je li, nakon svega, na djelu nova "državotvorna restitucija" "Slobodne" ili æe njezinu privatizaciju Spliæanin Sanader ipak zakljuèiti kao dominantno poslovno-financijski ugovor.

Povratak

AKTUALNO