 
|
Arhiva "Iz medija"Sabor poèinje ždrijebom21.04.2004.
ZAGREB – Tajnica saborskih sjednica Jadranka Blaževiæ danas æe prije poèetka zasjedanja parlamenta izvlaèenjem ceduljica s imenima 41 zastupnika odrediti redoslijed postavljanja pitanja u sklopu aktualnog prijepodneva. Naime, na juèerašnjoj sjednici predsjedništva Sabora dogovoreno je da do promjena poslovnika vrijedi naèelo – jedno pitanje na 3,5 zastupnika. Tako je HDZ dobio pravo na 15 pitanja, SDP na 10, HNS, HSP i HSS na po tri, a ostale stranke na po jedno pitanje. Klubovi zastupnika odluèit æe koji njihovi ljudi ulaze u ždrijeb, a za zastupnike nacionalnih manjina zajamèeni su redni brojevi 1. i 7.
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina tako je, primjerice, podržao izvješæe puèkog pravobranitelja Ante Klariæa za 2003., a raspravu je obilježila polemika oko povrata stanarskih prava izbjeglih hrvatskih Srba. Zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac zamjerio je Klariæu što je u izvješæu napisao da se stanarska prava ne bi trebala vraæati osobama koje su dobrovoljno napustile Hrvatsku, a posebice ne onima koji su na taj naèin želeli izbjeæi sudjelovanje u obrani Hrvatske. – Veæina tih osoba nije izgubila stanarsko pravo svojom voljom veæ zbog ratnih okolnosti i iskljuèivom primjenom odredbe o stanarskom pravu. Mnogi su bili prisiljeni napustiti stan. Nevladine organizacije su tijekom devedesetih pokazale da je tada na djelu bila politika izbacivanja iz stanova. Prijetilo se telefonski, iz susjedstva, a bilo je sluèajeva da su ljudi fizièki izbacivani iz stanova. Neki od izbaèenih nisu se mogli vratiti u stanove iako imaju pravomoæne sudske presude, rekao je Pupovac. Dodao je da je u BiH vraæeno 93 posto vlasnièkih prava, u Republici Srpskoj 92 posto, a da Hrvatska u tome zaostaje. – Znam tko u Hrvatskoj èuva podatke o nevraæenim vlasnièkim pravima i ne želi ih staviti na raspolaganje Saboru i Vladi. Zato ga treba kazniti, rekao je Pupovac i dodao da mu nije jasno zašto puèki pravobranitelj nema te podatke. Klariæ je, naime, uvodno govoreæi upozorio da država u evidenciji svoga vlasništva nema upisano više tisuæa stanova, uglavnom na ratom zahvaæenim podruèjima, u kojima bespravno žive ljudi koji imaju svoje stanove u drugim gradovima. – Kada bi se to dovelo u red vjerujem da bi se riješilo 80 posto sluèajeva osoba koje nemaju gdje živjeti, posebno prognanih bosanskih Hrvata i Srba koji se žele vratiti u svoje domove, rekao je Klariæ. Zlatko CRNÈEC, Dražen CIGLENEÈKI
|
AKTUALNO
 |
|||||
