Novinare se ne smije ostaviti na milost i nemilost nakladnicima

28.04.2004.

ZAGREB, 27. travnja – Odbor Hrvatskog sabora za informatizaciju i medije podržao je u utorak, uz dva SDP-ova suzdržana glasa, Vladin Konaèni prijedlog zakona o medijima. Noèekivan je to rezultat jednoipolsatne rasprave u kojoj su se oporbeni èlanovi Odbora usprotivili Vladinom prijedlogu, kojim se propisuje da jedan nakladnik s novim proširenjem ne može imati više od 40 posto vlasništva istovrsnih medija. Vladain prijedlog zakona u saborskoj je proceduri nakon što je Ustavni sud poništio istoimeni zakon koji je prošla Vlada donijela obiènom, a ne kvalificiranom veæinom.
Izmjenama zakonskih odredbi koje govore o koncentraciji usprotivili su se SDP-ovci, HNS-ovci i HSP-ovci, pa je Nenad Staziæ (SDP) ustvrdio da bi bilo bolje zadržati staro zakonsko rješenje, usklaðeno s zakonima EU-a. Smanjenjem koncentracija i poduzetništva neæe se, po njegovim rjeèima, postiæi temeljni cilj - pluralizam na tržištu. Staziæ se protivi i izbacivanju programske osnove medija iz novinarskih ugovora o radu. »Koji je to lobi utjecao na Vladu da to predloži«, upitao je Staziæ, zakljuèivši da æe u tom sluèaju novinari biti ostavljeni na milost i nemilost nakladnaicima, koji æe moæi mijenjati programsku osnovu. Staro rješenje podržava i Antun Kapraljeviæ (HNS), a HSP predlaže da se koncentracija dopusti i iznad granice od 40 posto, ako se ocijeni da bi korist bila veæa od moguæe štete.
SDP se usprotivio i prebacivanju nadležnosti s Ministarstva kulture na HGK, èime æe, tvrdi, kontrolu ponašanja poduzetnika obavljati njihova udruga. Slièno misli i pravaš Tonèi Tadiæ, kojem je neobièno da HGK, udruga cehovskog karaktera, vodi raèuna o zakonitosti poslovanja medija. I HNS-ovac Antun Kapraljeviæ predlaže da nadzor ostane u nadležnosti Ministarstva. Za razliku od oporbe, HDZ podržava Vladin zakonski tekst, koji Jagoda Martinèeviæ ocjenjuje boljim, modernijim i pravednijim uspostavljanjem komunikacije izmeðu medija i graðana. »Zakon æe podjednako zaštititi novinare i medije«, rekla je.
Vanjski èlan Odbora, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Luèiæ, usprotivio se zakonskoj odredbi kojom sud, u iznimnim sluèajevima, može narediti novinaru da otkrije izvor informacije.
Slièno mišljenje iznio je na sjednici Odbora za ljudska prava njegov vanjski èlan Ivan Zvonimir Èièak, koji predlaže da u novom zakonu ostane odredba, donesena još 1996. godine, prema kojoj novinar nije dužan otkriti izvor informiranja. »Ako se to ukine, novinari æe postati policijski denuncijanti«, smatra Èièak. Takoðer je predložio da nakladnik pri imenovanju glavnog urednika mora pribaviti podršku 33 posto èlanova redakcije, jer je to svjetska praksa. Èièak drži upitnim Vladin stav da se s autorom svakog objavljenog teksta prethodno mora sklopiti ugovor o djelu. Predstavnik Vlade pojasnio je da je ta odredba uvedena da se zaštiti slobodne novinare, koji u pravilu rade bez ugovora.
Milorad Pupovac (SDSS) predložio je da se zaštita privatnosti definira drukèije, jer je Vladina formulacija u koju su ukljuèeni moral, ugled i èast neprihvatljiva. Moral, ugled i èast, pojasnio je, nisu privatne kategorije, nego se stjeèu javno. Èlanovi Odbora su se založili da se proširi odredba o zaštiti privatnosti, odnosno da se u nju ukljuèe svi koji obavljaju neku javnu djelatnost.
Inaèe, prije poèetka rasprave, na zapisnik prošle sjednice reagirao je predstavnik Katolièke crkve Gordan Èrpiæ. On je, govoreæi o Hrvatima prognanim iz BiH, koji u Hrvatskoj žive u srpskim kuæama, rekao da vlasnièko pravo ne smije biti iznad ljudskog prava te da u svjetlu demografske obnove treba zadržati mlade iz BiH u srpskim kuæama. Èrpiæ je prosvjedovao zbog medijskih napada na njega, koji su uslijedili nakon sjednice, istakavši da nikad nije pravo jednih pretpostavljeno pravu drugih te je zatražio ispriku Odbora. Na to je žestoko reagirao Milorad Pupovac, rekavši da bi se Èrpiæ trebao isprièati. Smirivši situaciju, predsjednik Odbora Furio Radin je predložio da Èrpiæevo reagiranje uðe u zapisnik sjednice.
O prijedlogu zakona o medijima raspravljao je i Odbor za ravnopravnost spolova, èija je predsjednica Gordana Sobol (SDP) predložila da se odredbe zakona usklade sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, kojim se zabranjuje prikazivanje žena i muškaraca na omalovažavajuæi i ponižavajuæi naèin s obzirom na spol i spolnu orijentaciju. Dujomir Marasoviæ (HDZ) predložio je da se zabrani reklamiranje pornografije, a posebno je spomenuo kablovsku televiziju, koje pornografske sadržaje emitira kodirane, ali ih otvoreno prikazuju u svojim najavama.
»Pitanje je što je pornografija, jer se njome može smatrati i kad jedan tjednik objavi popis 100 najseksi Hrvatica ili objavi na prvoj stranici tri gole ljepotice«, kazala je Sanja Sarnavka iz udruge B.a.b.e. Antun Kapraljeviæ (HNS) smatra da bi trebalo zabraniti reklamiranje u medijima telefona s erotskim uslugama, osim u pornografskim èasopisima.

Milan Jelovac, Ivana Kneževiæ i Marijan Lipovac

Povratak