Zastupnicima puna usta Slobodne

29.04.2004.

O ovom zakonu glasovat æe se u petak, a u raspravi u srijedu gotovo da nije bilo zastupnika koji barem jednom reèenicom nije spomenuo prodaju Slobodne Dalmacije.
Protiv Vladine pooštrene odredbe o nedopuštenoj koncentraciji na tržištu medija, izjasnili su se SDP i HSP koji su se zauzeli za vraæanje starog rješenja, jer smatraju štetnim dodatno ogranièavanje koncentracije. No, Vlada, odnosno državni tajnik u Ministarstvu kulture Jadran Antoloviæ te Klub HDZ-a ostali su dosljedni pooštrenoj odredbi. Tako je u ime HDZ-a Katarina Fuèek ustvrdila da Vladina odredba omoguæava postojanje na tržištu najmanje tri razlièite medijske grupe, što pogoduje razvoju medijskog pluralizma te sprjeèava monopol. Klub HSP-a izašao je pak s treæim prijedlogom da se u koncentraciju ne raèunaju tjednici te da država ima pravo na iznimke ako se procijeni da je u pitanju javni interes. Tome se usprotivila Katarina Fuèek (HDZ) koja je ustvrdila da u zakonu ne smije biti iznimaka.
S HDZ-ovom zastupnicom složila se i Ðurða Adlešiæ (HSLS), istaknuvši kako su upravo nedefinirane odredbe o graniènoj koncentraciji vlasništva na medijskom tržištu u mandatu prošle vlasti dovele do toga da se ne zna tko su vlasnici medija.
I sama Vesna Pusiæ, koja je poruèila kako treba spasiti Slobodnu Dalmaciju, istodobno je sama sebi 'skoèila u usta' konstatacijom 'da se ne smije žrtvovati demokratiènost zakona zbog sluèaja splitskog dnevnika'.
- Postoje i drugi naèini za spas tih novina. Vlada je kao vlasnik može dokapitalizirati, može raspisati novi natjeèaj ili izabrati izmeðu ponuðaèa koji su se javili na prošli, a može razmisliti i o pozivnom natjeèaju - kazala je Pusiæ, kojoj ne smeta Vladina odredba da je koncentracija kad nakladnik ima 40 posto tržišta.
Za Damira Kajina (IDS) bitna dilema èitavoga zakonskog teksta jest: je li bolje dopustiti da se jedne novine ugase i bankrotiraju ili da ih spase druge. "Ja se nadam da se neæe ugasiti Slobodna Dalmacija koja formira mišljenje na prostoru cijele Dalmacije, i upravo zato pitam koji je u ovom sluèaju jaèi interes, da li koncentracija u cilju spašavanja poduzeæa ili donošenje zakona koje može dovesti do kraha jednog dionièkog društva?", pitao je Kajin.
Jozo Radoš (Libra) upitao je zbog èega u Hrvatskoj koncentracija vlasništva mora biti 40 posto, kad u veæini europskih zemalja ne prelazi jednu treæinu ili 33 posto. Stoga je Libra predložila i amandman da najviša koncentracija vlasništva u tiskanim medijima, dnevnicima i tjednicima može biti 33 posto. Uz to Radoš je konstatirao kako zastupnicima nitko nije predoèio ni podatke o današnjoj koncentraciji medija u Hrvatskoj, a ako podataka nema zato što ih je nemoguæe izraèunati, onda je, kazao je Radoš, veliko pitanje kako æe se uopæe primjenjivati odredba o koncentraciji vlasništva.
Luka Roiæ (HSS) Vladin je prijedlog ocijenio prihvatljivim jer, kaže, medijima nitko ne prijeèi da se razvijaju unutar sebe i steknu tržišnu koncentraciju i veæu od 40 posto. Ocijenio je da taj 'limit' nije nikakva zapreka za razvoj medija. Naglašavajuæi da govori kao Spliæanin i Dalmatinac, pa je samim tim posebice vezan za Slobodnu Dalmaciju, Marin Jurjeviæ (SDP) naglasio je kako treba omoguæiti sve da se Slobodna Dalmacija što prije privatizira. Jurjeviæ se stoga založio da u zakonu ostane stara odredba o koncentraciji vlasništva.
- Nitko nije za to da netko ima monopol, ali ne možete sprijeèiti da jedna kvalitetna tiskovina, ako je toliko kvalitetna, zauzme i 80 ili 90 posto medijskog prostora - konstatirao je Jurjeviæ.

Povratak