 
|
Arhiva "Iz medija"SDP i HSP idu na ruku EPH-u da kupi »Slobodnu«29.04.2004.
ZAGREB – Vladin prijedlog Zakona o medijima podržali su juèer svi parlamentarni klubovi, no u raspravi su iznijeli èitav niz kritika, ponajviše na èlanak koji odreðuje nedopuštenu koncentraciju vlasništva u medijima. Bilo je posebno zanimljivo pratiti kako se zastupnici SDP-a i HSP-a žestoko bore da u Zakonu ostane stara odredba koja dozvoljava novinskom izdavaèu kupovinu nekih novina ako prije provedenog pripajanja nove akvizicije posjeduje najviše 40 posto naklade novina u Hrvatskoj. To bi omoguæilo Nini Paviæu da kupi dnevnik Slobodnu Dalmaciju. Na tom su tragu bili Nenad Staziæ i Željka Antunoviæ, koja je ustvrdila da Vlada u strahu od monopolizacije medijskog prostora ide u drugu krajnost i ogranièava razvoj poduzetništva. HSP je išao još dalje predlažuæi amandman da se dopusti koncentracija i preko 40 posto ukoliko »javni interes koji se ostvaruje njome bude znaèajniji od negativnih uèinaka vladajuæeg položaja nakladnika«. No bilo je i onih koji su smatrali da je i navedeni prag previsok, pa se tako HSS zalagao da on iznosi 30 posto, Libra 33 posto. Vesna Pusiæ (HNS) poruèila je, pak, da se dobro zakonsko rješenje ne smije žrtvovati zbog sluèaja Slobodne Dalmacije. – Postoje i drugi naèini za spas te novine. Vlada je kao vlasnik može dokapitalizirati, može raspisati novi natjeèaj ili izabrati izmeðu ponuðaèa koji su se javili na prošli, a može razmisliti i o pozivnom natjeèaju – kazala je Pusiæ. HDZ-ovka Katarina Fuèek usprotivila se bilo kakvim iznimkama kod koncentracije vlasništva tvrdeæi da se zakoni ne mogu prilagoðavati iznimkama, veæ se moraju uvažavati stvarna, a ne hipotetièka pitanja. Fuèek smatra da se bilo kakva moguænost monopola mora sprijeèiti te da se mora zajamèiti pluralizam i raznovrsnost medija. A primjedaba je bilo puno i na neke druge zakonske odredbe. Zastupnici su zamjerali što je Vlada odluèila sve poslove oko Upisnika za prijavu tiska i izvješæa o poslovanju medija prebaciti s Ministarstva kulture na Hrvatsku gospodarsku komoru. Kritizirali su takvu ideju jer smatraju da bi tu ulogu trebala imati država a ne neka udruga, nije bilo jasno zbog èega se odluèilo baš za HGK, a ne neku drugu udrugu. Gotovo svi klubovi osporavali su i odredbu prema kojoj bi novinari pod sudskim pritiskom morali otkriti izvor informacije. Kritièari, naime, taj prijedlog smatraju dodatnom restrikcijom za novinare, pa HSP-ovci smatraju da bi trebala ostati zakonska odredba iz 1996. godine po kojoj novinar nije dužan tijelima javne vlasti, pa tako ni sudovima, otkriti izvor informacija.
|
AKTUALNO
 |
|||||
