PROMJENA PRAVILA IGRE USRED NATJEÈAJA ZA SLOBODNU NIJE ZDRAVA

09.05.2004.

Veleposlanik Peter Semneby, voditelj misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Hrvatskoj, za vrijeme boravka u Splitu posjetio je i Slobodnu Dalmaciju zanimajuæi se prije svega za pitanje privatizacije splitske novinske kuæe.
Smatrate li hrvatske medije slobodnima? Po èemu se oni razlikuju od medija u drugim tranzicijskim zemljama?
— U cijelosti je situacija s medijima u Hrvatskoj zadovoljavajuæa. Uoèili smo pomake nabolje, pogotovo kad je rijeè o pluralizmu medija.
Pravni se okvir postavlja i mi na njemu radimo. Taj posao još nije u potpunosti zakljuèen, ali se nadamo kako æe Vlada i Sabor usvojiti još neke promjene koje æe uslijediti na preporuku OESS-a, Europske komisije i Vijeæa Europe. Bilježimo neke probleme na lokalnoj razini gdje lokalne vlasti imaju odreðeni politièki utjecaj na rad medija.
Možete li reæi koje su to lokalne sredine?
— Postoji nekoliko primjera diljem zemlje. Ne bih htio prstom posebno ukazivati na nekoga. U nekim dijelovima taj utjecaj može biti akutniji upravo u pitanjima kojima se mi bavimo, kao što je problem povratka izbjeglica, a drugdje se taj utjecaj može odražavati na ureðivaèku politiku u pitanjima koja mi pomno ne pratimo.

Osjetljivi savjeti

Kad govorimo o zakonodavnom okviru u podruèju medija, koje bi promjene Vlada i Sabor još morali usvojiti?
— Zajedno s Europskom komisijom i Vijeæem Europe tijekom jednog dužeg vremenskog razdoblja dali smo odreðene savjete o zakonskim rješenjima koji se odnose na medije. Najvažniji meðu njima je svakako Zakon o medijima koji je nedavno usvojen, zatim Zakon o elektronièkim medijima èije izmjene i dopune još uvijek èekamo, te Zakon o Hrvatskoj radio-televiziji. Dali smo savjet i u svezi s nekim drugim zakonima èije se odredbe odnose na medije, primjerice odredbe Kaznenog zakona koje se odnose na klevetu.
Najosjetljiviji dio naših savjeta tièe se odredbi koje se odnose na otklanjanja moguænosti politièkog utjecaja na medije. To je bio sluèaj u svezi sa Zakonom o HRT-u gdje smo bili zabrinuti zbog postupka za izbor èlanova Programskog vijeæa HRT-a. Taj postupak koji je poslije Sabor usvojio uistinu je pokazao da je naša zabrinutost bila opravdana. Bit naše preporuke je da civilno društvo mora imati znaèajnu ulogu u odabiru èlanova Programskog vijeæa.
To vrijedi i za Zakon o elektronièkim medijima. Što se tièe Vijeæa HRT-a, mi i naši meðunarodni partneri smo smatrali da tako izabrano vijeæe treba nastaviti s radom kako bi osiguralo stabilnost rada HRT-a. Vijeæe za elektronièke medije uspostavljeno je po starom zakonu. Iako razumijemo odreðene argumente glede pitanja s kojima æe se ono baviti, ipak smo zabrinuti zbog naèina na koji je to vijeæe imenovano.
Jeste li zadovoljni Zakonom o medijima?
— Slijedi nam analiza toga zakona. Odreðen broj preporuka je usvojen, ali prije komentara potrebno ga je temeljno prouèiti. Još uvijek nas zabrinjavaju odredbe koje se odnose na klevetu. Naše su preporuke vrlo jasne. Odredbe o kleveti ne trebaju biti u okviru kaznenih djela, veæ je to graðanska parnica.

Hrvatska kao most

Poznaju li druge europske države modele privatizacije kroz javno-privatno partnerstvo, posebice u medijima?
— Ne bih mogao dati konkretan odgovor na ovo pitanje jer to prelazi okvire misije OESS-a. Ono što je za nas važno jest da država mora napustiti vlasnièku strukturu medijskih kuæa.
Uvijek ste se u OESS-u zalagali za privatizaciju Slobodne Dalmacije. Osjeæate li se sada na neki naèin izigrani što je usred natjeèaja za prodaju dionica SD iz državnog portfelja Vlada pooštrila odredbu Zakona o medijima o nedopuštenoj koncentraciji nakladnika pozivajuæi se na preporuku OESS-a?
— Tu postoji odreðeno nerazumijevanje. Iako u skladu s europskim normama treba postojati odredba o koncentraciji, sama visina te koncentracije nije dio obveznih normi. Odgovornost za formulaciju te odredbe snosi Vlada èija je zadaæa da je prilagodi uvjetima na lokalnom tržištu. Mi pozdravljamo èinjenicu da postoji odredba o koncentraciji, ali se ograðujemo od utvrðene visine dopuštene koncentracije od 40 posto.
To je jedan proizvoljan broj. Mi smo se u dužem razdoblju zalagali za privatizaciju Slobodne Dalmacije, želimo da se obavi na fer i transparentan naèin i što prije tako da se osiguraju razumni uvjeti za rad tvrtke. S obzirom na dominantni položaj Slobodne Dalmacije u jednom dijelu Hrvatske, privatizaciju treba obaviti oprezno.
Èinjenica da je važno pravilo igre promijenjeno usred natjeèaja donijela je odreðenu nesigurnost, i to nije zdravo za ovako osjetljiv postupak privatizacije. Te nesigurnosti postao sam svjestan za vrijeme susreta s upravom, urednikom, novinarima i predstavnicima Sindikata novinara Slobodne Dalmacije.
Izjavili ste u jednom intervjuu da je Vlada premijera Sanadera nadmašila Vaša oèekivanja. Èime ste najzadovoljniji, a što u skladu s listom Vaših prioriteta Vlada mora još napraviti?
— Vidjeli smo snažnu verbalnu obvezu u rješavanju izuzetno osjetljivih politièkih pitanja kao što su povratak izbjeglica, manjinska prava i suradnja s regionalnim susjedima. Neke aktivnosti u vezi s tim pitanjima smo vidjeli, neke tek oèekujemo, ali kao rezultat verbalne obveze politièko ozraèje se u vrlo kratkom vremenu izmijenilo. Vrlo je važan sporazum HDZ-a i manjinskih predstavnika u Saboru, posebice SDS-a. To više od svega pokazuje kako se Vlada ozbiljno obvezala na rješavanje pitanja povratka i manjinskih prava, a to prije nije bio sluèaj.
Dnevni red zadataka je dugaèak, postoje brojna pitanja na kojima æe trebati uložiti snažne i trajne napore. To je jasno izraženo i u avisu Europske komisije i ako parafiziram taj tekst, u jednoj veæoj mjeri navedeno je da zakonski i upravni okvir postoji, ali treba još dosta napraviti da bi ga se provelo. Brzo oèekujemo akciju provedbe plana stambenog zbrinjavanja ljudi koji se žele vratiti, a prije su bili nositelji stanarskog prava. Treba osnažiti aktivnosti u vezi s povratkom imovine. Ako budemo vidjeli te snažne mjere u bliskoj buduænosti, to æe biti snažan pokazatelj da æe se takvi pozitivni pomaci nastaviti. Vrlo je važno da sada Hrvatska pruži ruku susjedima kako bi demonstrirala buduæim partnerima u Europskoj uniji i NATO savezu kako je ona uistinu jedan konstruktivan partner, kako je spremna pridonijeti stabilnosti u jugoistoènoj Europi. U široj perspektivi EU-a i NATO-a Hrvatska je mali igraè, ali može biti most koji povezuje druge države i igrati važnu ulogu u politici EU-a i NATO-a u jugoistoènoj Europi.

Važnost puèkog pravobranitelja

Koliko bi se izbjeglica moglo vratiti? Mnogi su silom prilika život osmislili drugdje.
— Tragièno je da uvjeti za njihov povratak nisu prije stvoreni. Veæ je bilo dovoljno odgoda, tako da mi inzistiramo da se odreðena pitanja konaèno riješe. Prije svega govorim o stambenom zbrinjavanju. Svi koji se žele vratiti moraju dobiti smještaj u razumnom razdoblju.
Što se tièe brojeva, razlièite su procjene. Mnogi æe ostati gdje su došli jer su zasnovali obitelj, djeca su im krenula u školu. Otprilike 15-20 posto ljudi ima odreðeni interes da se vrati, ali to ne znaèi da æe se toliki broj njih i vratiti. Pozornost ne treba biti na broju, veæ na tome da svi oni imaju moguænost izbora.
Strani i domaæi investitori èesto se žale na neefikasne sudove u Hrvatskoj. Koliko su do sada uvažavane preporuke OESS-a za poboljšanje rada sudstva?
— Uèinkovitost sudova nije politièki kontroverzna. Svatko u ovoj državi želi sustav sudstva koji funkcionira, ali to je golema zadaæa. Situacija u Hrvatskoj nije drukèija od situacije s kojom su suoèene druge tranzicijske zemlje, tako da postoji odreðeno iskustvo u pružanju pomoæi EU-a. Na poèetku smo reforme sudstva. OESS se usredotoèuje na pitanja koja su vezana uz zaštitu ljudskih prava. Pružili smo pomoæ ustanovama koje se time bave, prije svega puèkom pravobranitelju i Ustavnom sudu.
Puèki pravobranitelj ima veliku ulogu u tranzicijskim zemljama poput Hrvatske u kojoj se brojni graðani suoèavaju s problemima ostvarivanja zakonskih prava, pa oèekujemo da æe puèkom pravobranitelju biti dodijeljen novac jer sada bukvalno gladuje kad je u pitanju novac, te da æe vlast imati sluha za naše preporuke.
Ustavni sud ima važnu ulogu kao najviša domaæa instanca kad su u pitanju ljudska prava, pa mora imati novac kako bi mogao na odgovarajuæi naèin funkcionirati. Ako ne bude u moguænosti nositi se s kolièinom sluèajeva, oni æe morati završiti na Europskom sudu za ljudska prava.
Bili smo ukljuèeni u praæenje suðenja za ratne zloèine u Hrvatskoj i gledali smo dijeli li se pravda na fer naèin u odnosu na etnièku pripadnost. Postoje veliki problemi u tomu, što pokazuju brojevi i konkretni primjeri kao sluèaj Lora u Splitu. Mi to pratimo ne samo da bi se riješilo pitanje pristranosti na sudovima nego da Hrvatska bude u prilici preuzeti sluèajeve od Haaškog tribunala.
Kada preuzme te sluèajeve, najvažnije je nepristrano suðenje. Naša je uloga da to osiguramo.
Koliko smo blizu toga?
— Još uvijek treba puno toga napraviti. Ne mogu precizirati vrijeme.

Povratak