Na podgorièkom asfaltu novinari glavom plaæaju

15.06.2004.

Hrvatska je demokratski odmaknula od istoènih susjeda i po tome što u nas novinari dobivaju samo batine, dok na asfaltu Beograda i Podgorice plaæaju glavom svoje pisanje.
Ubojstvo novinskog glavnog urednika je vijest koja prelazi granice zemlje u kojoj se zbilo. Smrt Duška Jovanoviæa, direktora i glavnog urednika podgorièkog lista Dan ne samo da je bila udarna vijest nego je zaoštrila politièke odnose u ionako duboko podijeljenoj Crnoj Gori.
Kad je 1997. godine došlo do raspada crnogorskog rukovodstva na odane Slobodanu Miloševiæu i one crnogorski usmjerene, partijska skupina okrenuta Srbiji pobrinula se za svoju buduæu medijsku potporu. Osnovana je tvrtka »Jumedia Mont«, èiji je jedan od èelnika bio Duško Jovanoviæ. U prosincu 1998. poèeo je izlaziti dnevnik Dan.
Usput, svojedobno sam èuo prièu da je isto tako i u Zagrebu, poèetkom 1990. partija na odlasku pokrenula politièki tjednik osiguravši mu novac i smještaj u CK-ovoj kockici i tako si stvorila polugu za suprotstavljanje novoj vlasti.
Za glasilo Dan kupljena je tiskara za 500 tisuæa eura, osiguran je roto papir za 300 tisuæa eura i pribavljen je novac za pokretanje Radio stanice Dan. Sva ta sredstva uzeta su iz Savezne direkcije za robne rezerve. Na optužbe da je to zloporaba saveznog novca, »Jumedia Mont« je odgovorila da je novac – dar od prijatelja.
Meðutim, Monitor je objavio dokumente koji su potvrðivali savezni financijski izvor, kao i da je meðu imenima prijatelja i Ivica Daèiæ, beogradski politièar blizak Miloševiæu.
Dan je osobit poznat po tome što je djelujuæi na crti Momira Bulatoviæa, godinama pisao o povezanosti crnogorskog vodstva s organiziranim kriminalom. List je prenosio tekstove iz Nacionala koji su teško optuživali predsjednika Milu Ðukanoviæa za veze s duhanskom mafijom.
Prije ulaska u novinarstvo, u razdoblju od 1995. do 1996. Duško Jovanoviæ je obnašao položaj rukovoditelja financijske policije i direktora Republièke direkcije za javne prihode i prijeteæi je tvrdio: »Ja osobno imam dokaze, s obzirom na to da sam rado u Direkciji, za pola onih stvari koje je Nacional objavio.«
Meðutim, tu navodnu dokumentaciju nikad nije predoèio, èak ni onda kad je suðen prema Ðukanoviæevoj tužbi i prema presudi morao platiti sedam tisuæa eura.
Protiv »Jumedia Monta« i Dana podneseno je èetrdesetak tužbi, a meðu tužiteljima su mnoge poznate liènosti.Tužbe su teretile Jovanoviæa i njegovu tvrtku za gotovo dva milijuna eura.
Zamjerio se èak i Haaškom sudu, jer je otkrio identitet zaštiæenog svjedoka, pa je i tamo protiv njega podnesena optužnica.
Osim zbog novinarskog pisanja optužen je i za privredni kriminal. Kragujevaèka »Zastava« tereti ga da ju je oštetio za 650 tisuæa eura.
Žarko Koraæ, bivši potpredsjednik srbijanske vlade i predsjednik Komisije koja je istraživala atentat na premijera Zorana Ðinðiæa, dao je u povodom ubojstva Duška Jovanoviæa opširan intervju za podgorièki Monitor. Usporeðujuæi ubojstvo s ubojstvom beogradskog novinara Æuruvije upuæuje na razlike, jer se taj zloèin dogodio u vrijeme bombardiranja NATO-a, kad je Æuruvija napadan kao èovjek koji je »pozvao bombe«.
Istraga je pokazala upletenost Miloševiæu bliskih ljudi, no vlastima nije stalo do utvrðivanja poèinitelja i on nije otkriven.
U Crnoj Gori je drukèije stanje: zemlja nije u sukobu s èitavim svijetom, izbori su bili demokratski za razliku od Miloševiæeve Srbije u kojoj su uvijek bili krivotvoreni, istièe Koraæ.
Crnogorskoj vlasti je i te kako stalo da se što prije rasvijetle okolnosti Jovanoviæeve smrti, jer mnogi sporovi, koje je imala s Danom, mogu stvoriti dojam da joj zloèin odgovara. Zato su pozvani vrsni kriminalisti Kriminalistièkog instituta u Wiesbadenu i za podatke o ubojstvu raspisana je visoka nagrada od milijun eura.
Bivši potpredsjednik Interpola, Budimir Baboviæ smatra da je »crnogorska vlada izravno ugrožena nakon tog ubojstva, što se može vidjeti iz energiènog odgovora policije koji je uslijedio«.
Ubojstvo su oštro osudili svi viðeniji politièari i sve politièke stranke u Crnoj Gori.
Kad vladaju dugogodišnje politièke napetosti, kao što je to sluèaj u Crnoj Gori, i manji povodi koriste se za politièku borbu, a kako politizaciju ne bi izazvala smrt izdavaèa i ureðivaèa politièkog lista.
Crnogorski književni list, premda po usmjerenju potpuno opreèan Danu, piše: » Civilizacijski je neprihvatljiva tragièna èinjenica da se i u demokratskoj i europskoj Crnoj Gori puca u jednog direktora i glavnogs i odgovornog urednika nestranaèkog glasila«.
Velikosrpski nastrojena crnogorska oporba je politiziranjem zloporabila Jovanoviæevu smrt, a njegova obitelj je suæut crnogorskih državnih dužnosnika nazvala cinizmom.
Autor je doktor pravnih znanosti i publicist iz Zagreba.

Povratak