RTL preoteo reklame HTV-u

16.06.2004.

Autor Ružica Ilak
 
 
Nova nacionalna TV kuæa - RTL - u prvom mjesecu emitiranja programa uzela je deset posto hrvatskog tržišta televizijskih reklama, i to od ukupno 20 tisuæa spotova emitiranih u svibnju. S obzirom na vrijednost, RTL televizija uzela je oko 12 posto od 28,8 milijuna eura vrijednosti reklama prema nominalnom cjeniku televizija, a agencija za analizu medijskog tržišta Media net procjenjuje kako je RTL oteo dio reklamnog kolaèa HTV-u.
Istodobno, Nova TV gotovo ostala na istim pozicijama prema broju i vrijednosti reklama.
RTL televizija poèela je s emitiranjem programa posljednjeg dana travnja i zato je u tome mjesecu imala udio oko 0,3 posto prema vrijednosti reklama, a za mjesec dana emitiranja taj se udio popeo na 12-ak posto.
Zbog toga se vrijednost emitiranih reklama na Prvom i Drugom programu HTV-a smanjile s 53,5 na 43 posto, a na Novoj TV tek za nešto više od jedan posto.

Vrhunac u lipnju
Pretpostavke su kako æe tržište u lipnju doživjeti ovogodišnji vrhunac, ponajviše zahvaljujuæi Europskom nogometnom prvenstvu u Portugalu, odnosno broj mjeseèno emitiranih reklama uvelike æe prestiæi 20 tisuæa, predviða Darja Kupiniæ Gušèiæ iz Media neta, a zanimljivo æe biti vidjeti koliko æe od tog broja uzeti novi nacionalni koncesionar i kako æe se nastaviti razdioba tržišta.
Dodjeljivanjem koncesije RTL-u pretpostavke struènjaka bile su kako bi ta nacionalna kuæa mogla uzeti oko 20 posto tržnog kolaèa oglašavanja, i to ponajviše upravo od HTV-a te tako godišnje zaraditi oko 400 milijuna eura.
Do damping cijena oglašavanja, èini se, takoðer nije došlo, no iz agencije koja veæ sedam godina analizira tržište smatraju kako cijene oglašavanja i dalje rastu, no proporcionalno se poveæavaju i popusti koje TV kuæe daju velikim oglašivaèima. Rat cijenama za oglašivaèe zapravo se odvija kroz rat popustima, koji su vrlo èesto netransparentni, zakljuèuju iz Media neta.
U RTL-u su pak bili vrlo neodreðeni oko komentiranja postojeæih udjela na tržištu oglašavanja, a glasnogovornica RTL TelevizijeJadranka Conrad poruèila je kako tv-kuæa raspolaže podacima AGB Pulsa koji se razlikuju od onih iz Media neta, no nisu precizirali o kojim se brojkama radi.
- Naš tržišni udio u skladu je s našim planovima, a oèekujemo da tržišni udio u oglašavanju prati naše udjele u gladanosti programa. Prema podacima za mjesec svibanj, RTL Televizija bila je najgledanija televizija u Hrvatskoj s udjelom u gledanosti na ciljnoj skupini 18-49, od 28 posto - komentirala je J. Conrad.

Rast tržišta
Paralelno s rastom udjela RTL-a na tržištu, raste i ukupno tržište TV oglašavanja, pa je primjerice vrijednost u travnju iznosila 24,3 milijuna eura dok je ukupna procijenjena vrijednost cijelog tržišta oglašavanja u 2003. iznosila 391 milijuna eura, što je poveæanje osam posto u odnosu na 2002. godinu. Takav æe se trend, predviðaju u Media netu, nastaviti i u 2004. godini.
U Hrvatskoj je pak znaèajno da bruto investicije u oglašavanju sudjeluju u BDP-u Hrvatske s oko 1,2 posto.
 To je, tvrdi se, u skladu s trendovima u tranzicijskim zemljama koje doživljavaju izrazit boom u oglašavanju. Taj je trend poèeo još prije nekoliko godina.
- Od 2000. godine poèeo je ekspanzivan rast na tržištu medija i oglašavanja, ponajprije zahvaljujuæi prodoru inozemnog kapitala u sektor bankarstva i financija radi privatizacije banaka, dolaska osiguravajuæih kuæa te u sektoru telekomunikacija s privatizacijom Hrvatskog telekoma i dolaskom na tržište VIP neta - kaže D. Kupiniæ Gušèiæ.
 Napominje kako se rast kupovne moæi stanovništva ogleda u rastu tržišta automobila, mobitela, informatièke tehnologije i interneta, graðevinarstva... S druge strane, kod veæine zemalja èlanica Europske unije udio investicija u oglašavanju u BDP kreæe se 0,9 posto te bi poveæanje tog udjela u, primjerice, Njemaèkoj znaèilo i oporavak gospodarstva, dok je u Hrvatskoj teško povezivati rast industrije oglašavanja s napretkom u gospodarstvu.
Rast industrije oglašavanja ne znaèi i poveæanje investicija u Hrvatskoj, veæ se kapital iz zapadne Europe preselio u nove države radi ulaganja u plasman svojih proizvoda, zakljuèuje Darja Kupiniæ Gušèiæ.

Povratak