Novinari-pisci obilježili hrvatsku književnost

29.06.2004.

Prvi zagrebaèki sajam knjiga, koji zapoèinje danas i traje do kraja tjedna, profiliran je kao autorski festival, što znaèi da njegovu okosnicu ne èini prodaja, veæ što bliži kontakt s piscima i knjigama. Predstavljanja autora i njihovih djela odvijat æe se svakodnevno kroz sedam glavnih programa na tri lokacije: knjižari Profil Megastore (u kojoj je smješten prodajni dio Sajma, s popustom od 25 posto), književnom klubu Booksa i klubu Gjuro II.
    O koncepciji tog festivala, u središtu kojeg æe se naæi èitanja, druženja i tulumi, pa tako i književnici kao »obièni«, a ne nedodirljivi ljudi, razgovarali smo s Dragom Glamuzinom, Profilovim urednikom koji je uz Miljenku Buljeviæ selektor programa.
    Po èemu je 1. zagrebaèki sajam knjiga specifièan u odnosu na veæ postojeæe sajmove u Hrvatskoj?
    – Uz Interliber i Pulski sajam knjiga, rijeè je o treæem velikom sajmu u Hrvatskoj. Interliber je klasièni, veliki prodajni sajam knjiga, dok je Pulski sajam autorski festival. Mi smo htjeli biti nešto izmeðu.
    Smatrali smo da Zagrebu treba sajam na kojem æe se tijekom sedam dana izredati kvalitetni autori i njihova djela. Oba spomenuta sajma odvijaju se koncem godine, pa Zagrebaèki sajam knjiga postaje smotra izdanja koja su objavljena u prvoj polovici godine.
   

U vrhu èitanosti

Je li to kriterij koji su sva djela morala zadovoljiti?
    – To je glavni kriterij od kojeg smo samo ponekad odstupili. Primjerice, iznimka je knjiga »Zagrebaèka mafija« Jasne Babiæ, koja je veæ godinu dana na top listama, a nikad nije javno predstavljena niti je o njoj u medijima zabilježen ijedan redak. Koliko mi je poznato, knjiga »Haiku, haiku, jebem ti maiku« Predraga Luciæa, takoðer nije predstavljena ni u Zagrebu ni u Splitu. Imamo još jedan program koji se zove »S top lista«, u kojem kriterij takoðer nije vrijeme kad je knjiga objavljena, veæ njena prisutnost u vrhu top lista èitanosti.
    Zašto ste odluèili glavnu temu 1. sajma posvetiti »novinarima i piscima«?
    – Rijeè je o fenomenu koji je obilježio hrvatsku književnost proteklih godina. Veliki dio važnih knjiga napisali su upravo poznati novinari, a oni su istodobno zaslužni i za bolji tretman književnosti u domaæim medijima. Mogli bismo bez razmišljanja nabrojati dvadesetak ljudi koji rade kao novinari, a zapravo su književnici, poèevši od Miljenka Jergoviæa, Jurice Pavièiæa, Ante Tomiæa, Predraga Luciæa, Borisa Dežuloviæa
    Danas u 14 sati, na Sajmu æe biti predstavljeno Adamiæevo izdanje »Moja deva Barica« rijeèkog novinara Ede Stojèiæa, koji se svojim hitovima uklapa u temu Sajma Novinari–pisci.
, Viktora Ivanèiæa, Ivice Ðikiæa, Renata Baretiæa, Tatjane Gromaèe… I književnici koji nisu novinari redovito objavljuju kolumne, poput Zorana Feriæa. Prije pet godina na top listama nije bio prisutan nijedan hrvatski naslov, a danas domaæi autori redovito zauzimaju prva tri ili èetiri mjesta. Tu èinjenicu smo hjeli fokustirati kroz dva programa: publicistièki i književni. U publicistièkom dijelu predstavljamo raznovrsna publicistièka djela, od »Golih blagdana« Inoslava Beškera do »Kuharice« Siniše Paviæa. U književnom terminu prezentiramo nove knjige, od »Inšallah Madona, inšallah« Miljenka Jergoviæa do »Sabranih romana« Slavenke Drakuliæ.
   

Sarajlija u svjetskom vrhu

Zanimljivo je da æe se mnoge knjige pojaviti još vruæe od tiskanja, jer æe biti tiskane tek na dan predstavljanja?!
    – Izdavaèe smo »stisli« s rokovima zbog Sajma, pa se tako u posljednji trenutak tiskaju djela Jergoviæa, Aleksandra Hemona, Zlatka Galla, Gorana Samardžiæa, Rade Šerbedžije…
    Tko su najveæe književne zvijezde Sajma?
    – Britanski pisac maðarskog podrijetla Tibor Fischer i Aleksandar Hemon, Sarajlija koji dolazi iz Amerike. Prvog dana Sajma predstavljamo Fischera, jako cijenjenog pisca i novinara, kojeg je veæ prva knjiga »U tunelu usred mraka« dovela u najužu konkurenciju za Bookerovu nagradu. Ove je godine èlan žirija za dodjelu istoimene nagrade. Fischer je dvije godine izvještavao iz Budimpešte, u vrijeme pada komunizma, o èemu govori knjiga »U tunelu usred mraka«, objavljena nedavno i kod nas u nakladi »Ocean more«. Drugo veliko ime Sajma je Aleksandar Hemon, èija je prièa o uspjehu vrlo zanimljiva. Kad je poèeo rat u BiH zatekao se u SAD, za šest mjeseci usavršio svoje mucavo znanje engleskog i poèeo pisati na tom jeziku. S prvom knjigom »Život i djelo Alfonsa Kaudersa«, koju je preradio, dopunio i preveo kao »The Question of Bruno«, postigao je ogroman uspjeh. Knjiga mu je prevedena na desetak jezika, a najveæi svjetski pisci, poput Zadie Smith ili Amy Tan, natjecali su se u komplimentima. Drugi roman »Èovjek bez prošlosti« toliko je dobro prošao da je za sljedeæu knjigu od izdavaèa dobio predujam od 100.000 dolara, èime je uistinu ušao u svjetski vrh.
   

Sveæenik u ljubavnoj prièi

Dovodite i litvansku književnicu Jurgu Ivanauskaiteu koja je romanom »Vještica i kiša« izazvala jedan od najveæih skandala u Litvi. O èemu se toèno radi?
    – Jurga Ivanauskaite drži rekord kad je rijeè o prodaji knjiga u Litvi. U romanu »Vještica i kiša«, najveæem litvanskom bestseleru svih vremena, rijeè je o ljubavnim prièama u koje je uvijek umiješan neki sveæenik, a kako je Crkva u Litvi dosta jaka, isposlovali su zabranu prodaje knjige u knjižarama. Roman je proglašen pornografskim i mogao se legalno prodavati samo u sex-shopovima. Autorica je s tim djelom postigla veliki meðunarodni uspjeh.
    Htio bih spomenuti da u sklopu Sajma imamo program pod nazivom Dani litvanske književnosti, kojim predstavljamo èetiri autora. Nisam potpuno siguran, ali mislim da u Hrvatskoj do prošle godine nije objavljeno mnogo litavskih knjiga, ili možda èak nije nijedna, a zanimljivo je da se na Sajmu predstavljaju èak tri koje su nedavno objavljene.
    Jedna od ekskluziva 1. zagrebaèkog sajma jest dolazak Slavenke Drakuliæ nakon osam godina u Zagreb?!
    – »Sabrani romani« Slavenke Drakuliæ prava su prilika za autorièin dolazak u Zagreb. Izuzetno nam je drago što æe biti naš gost. Takoðer, drago nam je što na Sajam dolazi Goran Samardžiæ, suvlasnik sarajevskog Buybooka, knjižare-kafiæa koja ima pomalo kultni status. Samardžiæ je napisao izvrstan roman, »Šumski duh«, istodobno vrlo brutalan i nježan.
   

Prvo predstavljanje »Meðaša«

Kako æete predstaviti »Meðaše – antologiju hrvatskog pjesništva 20. stoljeæa«, koja je prije objavljivanja izazvala veliki skandal?
    – Cilj nam je napraviti mali okrugli stol na kojem bi nastojali rasvijetliti što se zbivalo s tom knjigom. Poziv za sudjelovanje za sada su prihvatili Branimir Donat, Tonko Maroeviæ, Cvjetko Milanja i Tea Benèiæ Rimay. Nadamo se i drugim sudionicima. Posrijedi je knjiga jednog od najkompetentnijih kritièara, koji veæ desetljeæima kontinuirano piše o pjesnièkim djelima hrvatskih autora, a i sam je znaèajno ime hrvatske poezije. Nakon skandala potaknutog èinjenicom da je Društvo hrvatskih književnika, unatoè dogovoru s autorom, odbilo objaviti Mrkonjiæevu »Antologiju«, a Slavko Mihaliæ mu èak zabranio da uvrsti njegove pjesme u bilo koji pregled poezije, projekta se prihvatio Profil. Knjiga je izišla prije dvadesetak dana, dobila sjajne kritike i na Sajmu æe biti prvi put predstavljena javnosti.
Jelena MANDIÆ

Povratak