Ronèeviæ: HTV ne treba raditi priloge za oporbu

05.07.2004.

ZAGREB – Šef Informativnog programa HTV-a Vladimir Ronèeviæ potvrdio je juèer da je donesena odluka da se u »Meridijanu 16« ne emitira prilog koji je trebao pokazati razlike u stavovima HDZ-a o suradnji s Haškim sudom danas i prije nekoliko godina, objasnivši pritom da je bila rijeè o »dnevnom ureðivaèkom poslu«.
    Ronèeviæ je istaknuo kako ne vidi potrebe da se iz tog sluèaja radi velika prièa, a na naše pitanje je li odluka o neemitiranju donesena da bi se uspostavila ravnoteža izmeðu »negativnih« i »pozitivnih« priloga po aktualnu vlast, Ronèeviæ je odgovorio: »Radi se o mjeri. Netko to zove ureðivaèkom politikom, netko balansom, a neki i cenzurom«.
    – Smatram da raèun za neke poteze ne trebam polagati novinama, nego Programskom vijeæu i ravnateljstvu koje me izabralo, nastavlja dalje šef Informativnog programa, napominjuæi da je HTV tog dana, dakle u petak, korektno »odradio« saborsku raspravu o suradnji s Haškim sudom.
    – Prenosili smo sjednicu do ponoæi, iako nam je zakonska obveza do 17 sati. Nije bilo nikakve cenzure, a na sjednici je oporba otvoreno i kritièki govorila i o stavovima sadašnje vlasti, kaže Ronèeviæ.
    Dodaje da su izvještaji HTV-ovih novinara sa sjednice cijeloga dana bili »korektni i kritièki« te da »ne vjeruje da je Vlada bila presretna, ali nije bilo nikakve reakcije«.
    – HTV je medij, a ne oporbena stranka i ne treba raditi priloge u ime i za raèun oporbe. Oporba treba raditi svoj posao, a mediji svoj, poruèio je Ronèeviæ koji smatra da »kopanje po stvarima izreèenim prije tri, èetiri godine ne vodi nièemu«.
    Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Dragutin Luèiæ Luce vjeruje pak da je prilog trebalo emitirati.
    – Ne mogu ulaziti u ureðivaèku politiku HTV-a, ali zašto se to ne bi pustilo, pita se Luèiæ, poruèujuæi da javna televizija ne treba raditi priloge ni za èiji raèun. Prvi èovjek HND-a smatra, naime, da prilozi tog tipa nisu stvar ni oporbe niti pozicije, nego samo pokazuju promjenu politièkog stava u nekoliko godina. »Uostalom, zašto netko ne bi legitimno promijenio svoj stav?«, nastavlja Luèiæ, dodajuæi da je izvještavanje o tome stvar novinarske slobode.
    – Zašto netko ne bi uzeo slobodu da kaže da je netko prije par godina mislio drukèije? Pa to nije ni katastrofa, niti èudo, zakljuèuje Luèiæ.
Irena FRLAN
 

Povratak