Novinari pred zatvorom

15.07.2004.

Nakon što su novinari u Hrvatskoj godinama bili otpuštani, progonjeni i prebijani, nakon što su bili ucjenjivani radnim mjestima i golom egzistencijom, ovih dana uvedena je i nova praksa. Ljubica Letiniæ, novinarka Hrvatskog radija, prva je hrvatska novinarka osuðena na zatvorsku kaznu. Doduše, nepravomoæno i uvjetno, ali dva mjeseca zatvora prijete joj ako u nastavku svoje karijere poèini još jedno kazneno djelo uvrede i klevete. Opæinski sud u Splitu ostat æe upamæen po tome da je prvi u Hrvatskoj osudio novinara na zatvorsku kaznu, što nije uèinjeno nijednom u petnaest godina i u tisuæama postupaka u kojima se novinarima sudi za duševne boli.

Lavina reakcija

Presuda Ljubici Letiniæ na temelju tužbe splitskog poduzetnika Joze Parèine zbog priloga u emisiji "Latinica", pokrenula je lavinu reakcija meðunarodnih i domaæih institucija. Prvi se oglasio OESS istièuæi kako je zatvorska kazna novinarima zbog klevete neprihvatljiva u modernim demokracijama, slijedila je i reakcija Reportera bez granica, ovih dana oglasilo se i Hrvatsko novinarsko društvo, ali njihovi vapaji mogli bi ostati bez odjeka. Po svemu sudeæi, vlast nije voljna pristupiti izmjenama Kaznenog zakona i dekriminalizirati uvredu i klevetu.
Ljubica Letiniæ, novinarka Hrvatskog radija, razoèarana je presudom splitskog suda, a još više isticanjem èinjenice da je urednik "Latinice" Denis Latin osloboðen, a zanemarivanjem odluke da se Ljubici Letiniæ odrezala kazna zatvora. Ipak, Letiniæ je sretna što je sud odbio zahtjev tužitelja da joj se zabrani daljnje bavljenje novinarstvom.
"Ja sam dobila dva mjeseca zatvora za klevetu na sudu koji je na slobodu pustio èovjeka optuženog da je pred pet svjedoka upucao drugog èovjeka u potiljak", kaže ona, ne shvaæajuæi èemu bi ta uvjetna zatvorska kazna trebala služiti. "Što bih sad trebala? Raditi opreznije? Posegnuti za autocenzurom da ne bih ipak morala otiæi u zatvor? Nema šanse, i dalje æu raditi na isti naèin."
Vesna Alaburiæ, pravnica specijalizirana za medijsko zakonodavstvo, tvrdi kako ni jedan novinar dosad nije osuðen na kaznu zatvora zbog uvrede i klevete. Izricane su mjere opreza, kao i novèane kazne, ali zatvorske još nikada.
"Meðutim, moram reæi da ni to nije rješenje jer bi neki novinari radije išli u zatvor nego plaæali goleme novèane kazne", kazala je Alaburiæ, istièuæi kako æe zbog takve odluke urednik Novog brodskog lista Miroslav Juriæ biti prvi novinar na konkretnom izdržavanju zatvorske kazne od 70 dana jer je odbio platiti novèanu kaznu od 70 tisuæa kuna.
Alaburiæ se stoga zauzima za dekriminalizaciju uvrede i klevete buduæi da svi instituti graðanskog prava pružaju dovoljnu zaštitu graðanima. Aktualna vlast nije sklona tome, ali je bar u samom postupku olakšana moguænost obrane. Naime, tužitelji moraju dokazati namjeru da novinari svjesno iznose uvredljive i klevetnièke informacije. "Ako u tome i uspiju", kaže Alaburiæ, "tada je jasno da takvom novinaru ionako nije mjesto u struci."
Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik HND-a, reagirao je priopæenjem na sudsku presudu Ljubici Letiniæ i u njemu zabrinuto istaknuo da nešto liberalnija formulacija u Kaznenom zakonu ipak neæe ni u èemu izmijeniti nedavno ustanovljenu praksu. "Smatramo da bi jedino suvremeno, liberalno rješenje bilo brisanje uvrede i klevete iz Kaznenog zakona i reguliranje tog dijela u parniènom postupku", kazao je Luèiæ, razoèarano dodavši kako je na raspravi u saborskom Odboru za informiranje stekao dojam da æe zatvorska kazna zbog uvrede i klevete ipak ostati u Kaznenom zakonu.

Klima se zaoštrava

"Sluèaj Ljubice Letiniæ pokazuje da bi uz ovakvu zakonsku formulaciju u zemlji s neujednaèenim presudama novinarima prijetila velika opasnost u obavljanju posla", veli Luèiæ, podsjetivši kako je HND s bivšom ministricom pravosuða Ingrid Antièeviæ-Marinoviæ dogovorio da se kleveta dekriminalizira, ali je nova Vlada, u kojoj sjedi i bivša novinarka Jadranka Kosor, od toga odustala. Luèiæa ne èudi samo takva politika nove Vlade.
"Èudim se zbog više stvari, pretuèeni su novinari, prijeti se urednicima s najviših mjesta, zatvoreni su izvori informacija što novinare dovodi u situaciju da kalkuliraju ili se okrenu nepouzdanim izvorima. A premijer o svemu tome šuti", kazao je èelnik HND-a zakljuèivši kako se klima prema novinarima zaoštrava. Meðutim, upozorio je kako na to ne trebaju upozoravati samo struène novinarske udruge veæ i ostali dijelovi civilnog društva.

Povratak