Pogaženi europski standardi

16.07.2004.

Nesporazumi hrvatskih vlasti s tiskom uporno se nastavljaju. Ovoga puta nije rijeè o intervencijama državnih dužnosnika, poput premijera Sanadera, obaju potpredsjednika Vlade, Jadranke Kosor i Andrije Hebranga, glasnogovornika Maèeka i ino-ministra Žužula. Njihovi su politièki gafovi veæ notorni, a jedino je Žužul imao obraza isprièati se zbog pritisaka na medije. Drugi nisu ni shvatili što su uèinili i kakvu su medvjeðu uslugu napravili cijeloj Hrvatskoj i njezinom putu u EU. Moglo bi se, opravdano, postaviti pitanje: jesu li oni toliko nesenzibilni da ne mogu shvatiti što su uopæe uèinili, ili su toliko bahati da uopæe ne mare za to? Susret koji je održan u »prijateljskoj i srdaènoj atmosferi« izmeðu urednika informativnog programa HTV-a Ronèeviæa i Vladinog glasnogovornika Maèeka samo je potvrdio strahove javnosti o uvoðenju politièki podobnog novinarstva. Ovakav ishod daje razloga za zabrinutost za sudbinu hrvatske »medijske demokracije«, što æe reæi za demokraciju uopæe.
    Politièka klasa koja nije svjesna da se ponaša kao slon u staklarnici predstavlja opasnost za demokraciju i, konzekventno, za europski lik Hrvatske. Biti dijelom Europe znaèi odbacivati ono što je u europskoj praksi neprihvatljivo. A upravo je ingerencija politike i politièara u medije totalno neprihvatljiva. Hrvatska je tu još daleko od predvorja Europe i EU.
   
   
Dio zavjere protiv medija
    Sada se tome pridružuje i drugi oblik nesporazuma – nesporazum medija sa sudbenom vlašæu. Novinarki Ljubici Letiniæ sud u Splitu izrekao je dvomjeseènu uvjetnu kaznu zatvora za klevetu. Gotovo istovremeno zbog klevete je presudom suda u Požegi osuðen novinar Miroslav Juriæ. Juriæ je naumio otiæi u zatvor na 70 dana iz protesta, umjesto da plati novèanu kaznu. Ove dvije presude kao da su dio jedne te iste opæe zavjere protiv medija u Hrvatskoj.
    Njihova podudarnost nije samo vremenska, veæ i svjetonazorska. U oba sluèaja rijeè je o pervertiranom smislu za javnost i demokraciju. Stoga nije ni èudno da je, normalno, reagiralo Hrvatsko novinarsko društvo. A da tu doista nešto ne štima u poimanju demokracije naših aktualnih vlastodržaca, govori i èinjenica da se morao oglasiti i OESS svojim priopæenjem za tisak. Za OESS je neprihvatljivo da novinare za njihov posao èeka zatvorska kazna. Misija OESS-a, posredstvom svog glasnogovornika Alessandra Fracassettija pozvala je Vladu, ponovo, na brisanje uvrede i klevete iz Kaznenog zakona te njihovo reguliranje kroz parnièni postupak, ili barem da zapoène tako što bi se uklonila moguænost izricanja zatvorske kazne za ta protupravna djela. OESS je, podsjetimo se, organizacija koja promièe demokraciju, vladavinu prava i ljudska prava u zemljama èlanicama. Misija OESS-a koja boravi u Hrvatskoj od prvog dana naše neovisnosti veæ je dugo upozoravala, i za vrijeme Tuðmanove i za vrijeme Raèanove vladavine, da kod nas vlada nakaradno poimanje politièke javnosti i demokracije. OESS je prvi ustao protiv Kaznenog zakona RH koji je kriminalizirao klevetu po uzoru na stare komunistièke režime i u svojim izvješæima upozoravao na taj oblik hrvatskog »demokratskog deficita«. Hrvatske su vlasti svih boja uporno pokušavale okonèati mandat OESS-a u Hrvatskoj, tvrdeæi da je Hrvatska sama u stanju riješiti svoje probleme.
   

Odlazi Fracassetti
    Sada jasno vidimo da to nije istina. Ocjene OESS-a podudaraju se i s europskim avisom. Tamo je izrièito iznesena ocjena da odredbe o kleveti kakve su ugraðene u hrvatski Kazneni zakon (za što, najvjerojatnije, najveæu odgovornost snosi njegov autor, profesor Željko Horvatiæ) »ne odražavaju europske standarde – kako je to odreðeno u presudama Europskog suda za ljudska prava«. Kada takvu bešæutnost prema novinarima pokazuju i Vlada i hrvatsko pravosuðe, i Ljubici Letiniæ i Miroslavu Juriæu ne preostaje ništa drugo nego da jednog dalekog dana pravdu potraže baš na tom Europskom sudu. U meðuvremenu, Hrvatska doista u Europskoj uniji izaziva sumnju, je li doista zrela za aplikaciju europskih standarda. Nisu li suci koji su donijeli te presude morali veæ znati što o tome govori europski avis, i nije li Ministarstvo pravosuða moralo taj avis objasniti svim sucima i pozvati ih, ako ništa drugo, da ne budu »previše revni« u tim sluèajevima? Nije li Vlada trebala upozoriti pravosuðe da što prije ugrade ocjene avisa u svoju svakodnevnu praksu? Za OESS æe itekako biti posla ovdje, po svemu sudeæi, i za trajanja Sanaderove vlade.
    Alessandro Fracassetti, glasnogovornik OESS-a koji je zajedno sa svojim šefom Peterom Semnebyjem jedna od najzaslužnijih osoba za promicanje demokracije u hrvatskim medijima, ovih dana odlazi iz Hrvatske na novu dužnost. Za njim æe ostati praznina, jer je hrvatska politièka elita, bilo ona Vladina ili pravosudna (a sudstvo je u trodiobi vlasti jedan od oblika vlasti, dakle, politièka je institucija!), tvrdokorna u perpetuiranju nedemokratskih pritisaka na javne medije i sužavanja prostora za razvoj demokracije.

Povratak