tko æe od ministara odslužiti norèevu kaznu?

24.07.2004.

piše gordana grbiæ
 
Ministirica pravosuða Vesna Škare Ožbolt novinarima koje je sazvala na izvanrednu konferenciju nije htjela priznati da je upravo ona platila novèanu kaznu zbog klevete od 12.600 kuna izreèenu bivšem glavnom uredniku Novog Brodskog lista Miroslavu Juriæu kao ne bi otišao u zatvor jer je nije htio platiti. Novinari su odmah primijetili da nije puka sluèajnost što je ministrica samo dan ranije najavila da razmišlja o tome da plati kaznu, a drugi je dan upravo ona objavila da je to netko uèinio. Tu izjavu promijenila je nakon što je Juriæ objavio da mu je ministrica osobno rekla kako je vlastitim novcem platila njegovu kaznu. Istodobno, iz njenog ureda novinari su uvjeravani da ministrica ostaje kod službene izjave s konferencije za novinare. Škare Ožbolt je za naš list rekla da joj nije bila namjera manipulirati medijima, odnosno javnošæu, jer joj je bila prvotna namjera da javno ne obznani da je ona platila Juriæevu kaznu. Ipak, igrom maèke i miša s novinarima, odnosno javnošæu, ministrica je neuspješno pokušala amortizirati oèekivane negativne reakcije.
   

uspješan politièki marketing

Bivši ministar pravosuða, a danas odvjetnik, Miroslav Šeparoviæ rekao je da on kao ministar kaznu ne bi platio, ali da je to što je uèinila Škare Ožbolt dobar politièki potez. Josip Kregar, profesor zagrebaèkog Pravnog fakulteta smatra da bi taj potez mogao politièki koristiti Škare Ožbolt kao predsjednici DC-a, ali ne i kao ministrici i èlanici Vlade.
    Taj potez dio sudaca smatra nezasluženom pljuskom sudstvu, kao i bivša ministrica pravosuða Ingrid Antièeviæ-Marinoviæ. Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca smatra da je ministrièin postupak suprotan Ustavu, zakonima, svrsi kažnjavanja te želji samog Juriæa koji je neplaæanjem kazne prosvjedovao protiv presude.
    Neki od naših sugovornika pitaju se bi li ministrica spašavala novinara od zatvora da Slavonija nije njena izborna baza. Ako je veæ htjela sprijeèiti sramotu da u Hrvatskoj novinar zbog klevete sjedi u zatvoru, slažu se uglavnom svi naši sugovornici, tada je trebala odoljeti skupljanju politièkih poena i naklonosti javanosti i medija na podruèju za koje je odgovorna kao ministrica. Bilo bi mudrije da se  zadovoljila ulogom anonimne heroine. Tako bi izbjegla gotovo jednoglasnu kritiku struke, a cilj bi bio postignut.
    Suci s kojima smo razgovarali nisu bili skloni javnom komentiranju poteza resorne ministrice. Jedan ga smatra pljuskom pravosuðu, drugi pak misli da se sudstvu zbog toga neæe ništa dogoditi, tim više jer plaæanjem kazne jednom novinaru problem nije riješen. Suci æe i nakon izmjena Kaznenog zakona, kao i do sada, moæi osuditi novinare zbog klevete.
    »Ministrica je to uèinila zbog sebe i zbog Vlade, kako ne bi ostali zapamæeni po tome da je u njihovom mandatu novinar zatvoren zbog klevete«, rekao nam je sudac koji, inaèe, ni jednog novinara nije osudio zbog klevete.
   

kazna nije uplatnica za stanarinu

»Tko æe se sljedeæi iz Vlade javiti da odsluži kaznu umjesto Mirka Norca ili æe otiæi u Haag umjesto odbjeglog Ante Gotovine?« bila je prva reakcija bivše ministrice pravosuða Ingrid Antièeviæ-Marinoviæ. Ne radi se o plaæanju stanarine, komunalne naknade ili poreza, kada je jedino važno da uplatnice budu uplaæne, a ne tko ih je platio, veæ o individualiziranoj kazni koju nitko ne može platiti za drugoga, objašnjava ona. Kaznu bilo zatvorsku, bilo novèanu, dosuðuje sud zbog neèije krivnje i kao što zatvor nitko ne može odslužiti za drugoga, ne može ni platiti novèanu kaznu, kaže bivša ministrica.
    S njom se slaže i Josip Kregar, profesor sa zagrebaèkog Pravnog fakulteta koji tvrdi da nitko, pa ni ministrica, nije mogla platiti novèanu kaznu bez pristanka osuðene osobe. Ministrica nije mogla raspolagati pravom osuðenoga da bira izmeðu plaæanja novèane kazne ili odlaska u zatvor, smatra Kregar. Je li Juriæ sada dužan ministrici i je li mu ona tako neovlašteno napravila dug, upitao se. Istodobno mu je, dodaje, ona uskratila pravo na demonstrativnu gestu. Kregar dodaje i da je Juriæ, da je htio izbjeæi takvu gestu, mogao protiv presude koju smatra nepravednom podnijeti ustavnu tužbu. Iako podnošenje ustavne tužbe ne odgaða izvršenje pravomoæne presude, veæ je postala praksa da se èeka iscrpljivanje dopuštenog pravnog puta zaštite prava, ukljuèujuæi i ustavnosudski pravorijek, objašnjava Kregar.
    Provjerili smo, ustavnu tužbu koju je mogao podiæi 30 dana nakon presude kojom je novèano kažnjen za klevetu slavonskobrodskog suca i tužitelja, a koju smatra nepravednom, Juriæ nije podnio.
   

negiranje presude

Ministrica je plaæanjem kazne negirala sudsku presudu, iako je kao ministrica pravosuða odgovorna za izvršenje sudskih kazni i zatvorski sustav i upuæena je na provoðenje zakona i suradnju sa sudbenim tijelima, a ne na njihovo dezavuiranje, kazao je on.
    Vladimir Gredelj smatra da je grubo pogriješila i zatvorska uprava koja usuðenika nije primila u zatvor, kada je bilo oèigledno da je novèana kazna plaæena suprotno njegovoj želji. Poruèio je ministrici da, ukoliko uistinu želi da novinari ne idu u zatvor, to riješi podnošenjem prijedloga za izmjenu zakona, a ne selektivnim plaæanjem novèanih kazni pravomoæno osuðenim graðanima.
    Ingrid Antièeviæ-Marinoviæ smatra da nije ni zakonito ni primjereno plaæati kazne u ime drugih. Tim više jer istodobno nije prihvaæen prijedlog SDP-a da se za klevetu odgovara samo novèano, da se novèana kazna naplaæuje putem porezne uprave, umjesto da se i dalje omoguæava supletorni zatvor kao zamjena za neplaæanje novèane kazne, kaže bivša ministrica, sada saborska zastupnica SDP-a.

Povratak