kleveta nije dekriminalizirana

24.07.2004.

Uz sluèaj Juriæ, ministrica pravosuða uporno je uvjeravala javnost da se to ne bi dogodilo da je na snazi izmijenjeni Kazneni zakon, izglasan u Saboru samo èetiri dana prije no što je Juriæ trebao otiæi u zatvor, jer je kleveta dekriminalizirana. Pokušaj da se uz jedan odlazak u zatvor afirmiraju nove odredbe KZ-a kao širenje prostora medijskih sloboda bio je nepotreban i ne posve toèan. Škare Ožbolt istaknula je osobito da je, kao relikt komunistièkih vremena, izbaèena objektivna odgovornost glavnog urednika.
    Ni po još važeæim odredbama KZ-a bivši urednik Novog brodskog lista Miroslav Juriæ nije trebao uopæe biti kažnjen za klevetu ni novèano. Za to postoji i dobro poznati presedanski sluèaj koji je samo trebalo primijeniti.
    Ranko Marijan je kao sudac Opæinskog suda u Zagrebu, krajem devedesetih oslobodio odgovornosti za klevetu glavnog urednika tjednika Globus Davora Butkoviæa zbog prenošenja istraživanja strane agencije nazvanog po njoj Krolovo, po kojem u Hrvatskoj cvjeta korupcija. Po opæem mišljenju javnosti, bila je to hrabra presuda suca Marijana jer su tužbu podnijela 22 ministra Matešine vlade na èelu s premijerom. Marijan je tada samo primijenio odredbu o iskljuèenju protupravnosti za kaznena djela protiv ugleda i èasti, po kojoj nema klevete ako se radi o obavljanju novinarskog posla. Nasuprot tvrdnjama ministara da su prenošenjem tog izvješæa oklevetani, Marijan je presudio da nema namjere klevetanja u toènom prenošenju stranog istraživanja.
    Odjek Marijanove presude do sudaca u Požegi, Splitu, Varaždinu i Rijeci nije stigao, kao ni intencije zakonodavca da se dekriminalizira kleveta. Nisu, èini se, upoznati ni s meðunarodnim konvencijama i standardima, kao ni praksom u europskim državama gdje postoji kleveta, ali se ne pamti kada je neki novinar za to osuðen. Da su to imali na pameti, tada bi unutar važeæih propisa našli prostora da ne kazne novinare. A i u primjeni novih propisa o njihovoj ocjeni ovisit æe je li novinar klevetao namjerno, kada ga mogu i dalje kažnjavati novèano ili zatvorom.
    Nasuprot ministrièinoj tvrdnji da je odgovornost glavnog urednika relikt komunistièke prošlosti, lako bi se moglo dokazati da tomu baš nije tako. Ta je odredba ostala u KZ-u nakon velike kazne reforme sredinom devedesetih, kada je na èelu struène radne skupine bio profesor Željko Horvatiæ, kao i sada. Da tada nije postojala suglasnost struke i politike da ta odredba ostane u KZ-u, sigurno ne bi bila zadržana u hrvatskom pravnom poretku. Ta je odredba inaèe nakratko bila izbaèena iz KZ-a prošlogodišnjom izmjenom koja je stupila na snagu, no do primjene nije došlo stoga što ju je Ustavni sud ukinuo jer nije donesena veæinom svih zastupnika.
    Nakon pritiska HND-a i pravnih struènjaka zbog toga što nije bilo predviðeno iskljuèenje odgovornosti za novinarsku klevetu, tadašnja Raèanova vlada je naknadno predložila da se ukine kazna zatvora za klevetu za sve, a ne samo novinare, a predloženo je i da se novèane kazne naplaæuju ovrhom putem porezne uprave kako bi se onemoguæilo zamjenu novaèane kazne zatvorskom. Ali buduæi da su bile ukinute izmjene KZ-a, nisu više bile moguæe ni izmjene ukinutog zakona.
    Takvo rješenje sadašnja struèna skupina za izmjenu KZ-a nije prihvatila, s obrazloženjem da kleveta postoji u svim europskim zakonodavstvima. A nije ukinuta jer se kaznenopravnim djelima protiv ugleda i èasti štiti dostojanstvo èovjeka kao ljudsko pravo zajamèeno Ustavom i meðunarodnim konvencijama. Stoga, ako se dokaže novinaru da je namjerno klevetao, tada može i po novim propisima biti osuðen na kaznu zatvora od šest mjeseci do godinu dana.
    Ministrica pravosuða tako nema sreæe ni s tvrdnjama da je izmjenom KZ-a dekriminalizirana kleveta. Ne samo da je demantira samo obrazloženje tih izmjena, koje su sastavili pravni struènjaci iz njene radne skupine, veæ i drugi pravni struènjaci.
    Odvjetnica Vesna Alaburiæ tvrdi da nije toèno da je kleveta dekriminalizirana jer ako je nešto dekriminalizirano, tada to kao djelo ni ne postoji. Prebacivanje tereta dokaza s tuženog na tužitelje smatra poboljšanjem, ali ne i dekriminalizacijom. Dekriminalizirana je samo odgovornost glavnog urednika jer je ukinuta i prebaèena u graðanskopravnu sferu odgovornosti, smatra Vesna Alaburiæ.
    Slièno je mišljenje i profesora kaznenog prava na zagrebaèkom Pravnom fakultetu i saborskog zastupnika Ive Josipoviæa. Dokazima da kleveta nije dekriminalizirana dodaje da ne samo da se nije diralo u èlanke kojima se odreðuje kleveta kao kazneno djelo, nego ni u èlanak po kojem je to kvalificirani oblik kaznenog djela koje se kažnjava novèano ili kaznom zatvora do godinu dana ako je uèinjeno putem medija.

Povratak