hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

GNL æe izrasti u instituciju važnu za Gorski kotar

01.08.2004.


Goranski Novi list« ima ambiciju da s vremenom postane sastavni dio kulturnog i svakog drugog javnog života Gorskog kotara – napisao je, izmeðu ostalog, u uvodnoj rijeèi u prvom broju ovog mjeseènika tadašnji i današnji direktor »Novog lista« Zdenko Mance. Te reèenice napisane za debitantski broj koji je objavljen 3. svibnja 1996. godine, danas su u velikoj mjeri i ostvarene, jer osam godina i 99 brojeva kasnije »Goranski Novi list« zaista je postao sastavni dio javnog života Gorskog kotara. Upravo stoga za razgovor o prvih sto brojeva ovog lista zamolili smo Zdenka Mancea, jednog od njegovih idejnih zaèetnika. Kako i s kojom namjerom je zaživio »Goranski Novi list«, bilo je poèetno pitanje:
    – Pa, kad je to sve skupa krenulo prije osam godina mi nismo, moramo to priznati, raèunali da æe se to pretvoriti u tako dobar projekt. U prisjeæanju na poèetke nikako ne smijemo izostaviti ime Davora Lisca, današnjeg voditelja regionalnih izdanja koji je meðu najzaslužnijima za ideju o pokretanju lista, a te godine još nije bio uposlen kod nas. Poèetna ideja bila je stvoriti novinu, toènije prilog »Novom listu«, koji bi se samofinancirao prodajom od reklame i prodajom novinskog prostora lokalnim samoupravama. Na toj osnovi list postoji i danas. Ni onda, ni danas »Novi list« od »Goranskog Novog lista« nije prihodovao neke velike novce, ali je »Goranski Novi list« bez veæih poteškoæa uspijevao pokriti svoje troškove.
   
Izlazak iz regionalnih okvira

Jeste li danas, u trenutku kad je pred nama mala proslava stotog broja, zadovoljni, je li ostvarena vizija?
    – Ma, vizija je prejaka rijeè. I put oko svijeta poèinje prvim korakom. Mi smo krenuli tako da smo na tom prvom broju, od mene i prvog urednika Ede Stojèiæa do svih ostalih, ponajprije uèili i tražili što bi to èitatelje u Gorskom kotaru moglo zanimati. Po meni je najvažniji dogaðaj bio kad smo shvatili i odluèili da »GNL« mora iæi i izvan Gorskog kotara kako bi se taj kraj sa svim svojim prednostima i problemima predstavio što širem krugu ljudi. Tako su danas »Goranski«, ali i svi ostali regionalni prilozi, dostupni svima u Hrvatskoj i to smatram uspjehom.
    Je li pojavljivanje »Goranskog« iniciralo i druge projekte regionalnih izdanja?
    – Ideja o stvaranju novine koja æe davati šire i obimnije informacije od onih koje se pojavljuju u dnevnom broju pokazala se vrlo dobrom i nedugo po pokretanju »Goranskog Novog lista« krenuli smo u izdavanje sliènih regionalnih novina – pa je tako krenuo Otoèni Novi list, potom i Primorski, zatim Liburnijski i napokon Lièki Novi list. Ta paleta razlièitih novinskih proizvoda svakako ostvaruje svrhu pojaèanog informiranja u odreðenoj regiji, a na podruèju reklame i suradnje s lokalnim samoupravama bilježimo razlièita iskustva. No, kad se uzmu u cjelini ta naša regionalna izdanja, vidljivo je da mogu profitabilno poslovati, iako bi svakom od njih zasebno to bilo nemoguæe. U tom okviru »GNL« svakako spada u red uspješnijih proizvoda »Novog lista«.
   
Jedini u Hrvatskoj

Što taj originalan pristup regijama znaèi u današnjem hrvatskom novinarstvu?
    – Sigurno je da je trenutaèno u Hrvatskoj »Novi list« jedina dnevna novina koja na ovaj naèin pokriva odreðene regije i da smo nakon osam godina takvog rada stvorili takvo stanje da su sva regionalna izdanja »Novog lista« nešto normalno i da ih ljudi oèekuju kao sastavni dio »Novog lista« nedjeljom. Koliko god se to nekome èinilo nemoguæim, treba napomenuti da u svijetu danas veæi uspjeh, što je pomalo i paradoksalno, imaju regi
Gorani sami ne mogu uspjeti
   
    U tekstu koji je pratio prvi broj »GNL-a« konstatirali ste kako su u Gorskom kotaru problemi »zaoštreni do pitanja opstanka«. Kakvo je, po Vašem mišljenju, danas stanje?
    – Nažalost, ni danas Gorski kotar, bar na prvi pogled, ne daje dobru sliku. Po mom sudu najveæi današnji goranski problem je depopulacija. To je pitanje koje sami Gorani ni na jedan naèin ne mogu sami riješiti. Samo ljudi izvana mogu Goranima vratiti raniji broj stanovništva, a novo doseljavanje može se dogoditi samo uz pomoæ države i mjera koje ona bude primjenjivala na ovom i sliènim podruèjima. Sami neæemo uspjeti i ukoliko ne bude opæeg državnog interesa, neæe biti ni revitalizacije jer ona sama po sebi, odnosno po Goranima, nije moguæa.
    Po mom mišljenju otvaranje poluautoceste Rijeka – Zagreb otvara nove moguænosti za Gorane. Buduænost Gorana i Gorskog kotara ovisi o tome koliko æe ta prilika biti iskorištena. U tom pogledu nisam pesimist, ali je jasno da sve neæe iæi jednostavno i nemoguæe je oèekivati da æe svi pomagati, a Gorani æe samo èekati. Dakle, dvije stvari koje su potrebne za napredak Gorskog kotara su: aktivnost samih Gorana koja mora biti veæa no dosad, te još veæa pomoæ države. Gorani sami ne mogu uspjeti, ali sami moraju državi i ostalima dati znak da im je pomoæ potrebna te prihvatiti tu pomoæ i pripomoæi u njenoj realizaciji.
onalna i lokalna izdanja novina, nego velike novine. Mislim da do toga dolazi stoga što danas u ovom multimedijskom svijetu prepunom informacija, raste potreba za lokalnim informacijama, dakle i lokalnim novinama. Zato mislim da treba još više razvijati ova naša regionalna lokalna izdanja, jer æemo time jaèati i »Novi list«. Zato mislim da bi bilo dobro kad bi ti prilozi, a po mom mišljenju to æe se i dogoditi, iz mjeseènika prerasli u polumjeseènike, pa i u tjednike. Naime, jednomjeseèno izlaženje prerijetko je za kolièinu informacija koja postoji i morali bi iæi ka krajnjem cilju, a to bi, po meni, bio tjednik.
    Ideja je odlièna, no kakve su u ovom trenutku moguænosti realizacije?
    – Mislim da za sada nemamo ni materijalnih, ni kadrovskih moguænosti za to, ali vjerujem da bi za nekoliko godina to moglo postati moguæe i da æe »Goranski«, »Primorski«, »Liburnijski«, »Otoèni« i »Lièki« postati dvotjednici, a potom i tjednici.
   
Èitatelji vjerni »Novom listu«

Jesu li te regionalne novine poveæale vezanost èitatelja za »Novi list«?
    – Vjerojatno jesu, ali mislim da ne treba generalizirati. Naime, mi na tom podruèju povezivanja matiène novine i njenih regionalnih izdanja imamo vrlo razlièita iskustva. Primjerice »Goranski Novi list« djelomièno je poveæao èitanost »Novog lista« u Gorskom kotaru, mada je ona i prije toga bila na visokoj razini. U isto vrijeme u Opatiji, gdje su èitatelji vrlo privrženi »Novom listu«, »Liburnijski list« nije uspio steæi znaèenje kakvo, recimo, ima »GNL« u Gorskom kotaru. Razlozi su razlièiti i ne ovise najèešæe o nama, veæ o tome umije li ili ne svaka pojedina lokalna samouprava prepoznati moguænost kvalitetnog informiranja. No, rekao bih da su èitatelji s ovog podruèja vjerni »Novom listu« u cjelini, što pokazuju i posljednja istraživanja po kojima u Primorsko-goranskoj županiji èak 87 posto èitatelja èita »Novi list«. Naša pak istraživanja pokazuju da u èitavoj našoj regiji 84 posto svih prodanih novina pripada »Novom listu«. To nam govori da je prisutnost »Novog lista« u ovoj regiji takva da ga ljudi doživljavaju kao svoju vlastitu regionalnu novinu pa onda mi moramo odgovoriti na te potrebe i razvijati regionalna izdanja koja su, u osnovi, dodatak toj novini i kako se razvija novina, tako se razvijaju i ti regionalni prilozi.
   
Jedina zamjerka – rijetko izlaženje

U kolikoj ste mjeri zadovoljni »Goranskim Novim listom« kao direktor kuæe, a koliko kao Goranin i èitatelj?
    – Kao direktor za svaki sam broj znao sve poroðajne muke i poteškoæe pa stoga èesto mogu ponešto i oprostiti, a kao Goranin zamjeram jedino to što rijetko izlazi. »Goranski« bi morao biti najmanje dvotjednik jer se zna dogoditi da neke teme, kad se u njemu pojave, više i nisu aktualne. Taj je problem i s ostalim izdanjima i zato inzistiram na što èešæem izlaženju. Takoðer je problem i nedostatak dovoljnog broja novinara i suradnika. Nužno æe biti stvoriti daleko jaèu dopisnièku i suradnièku mrežu. Naravno, to nije nimalo jednostavno i ne ide preko noæi. U cjelini sam vrlo zadovoljan jer je »Goranski Novi list«, za razliku od nekih drugih naših priloga, stvorio vrlo jak osjeæaj pripadnosti kod èitatelja. Najzaslužniji za to svakako su svi vrijedni ljudi koji rade u GNL-u, od novinara do urednika, toènije od Ede Stojèiæa koji je to radio u poèetku, do Ines Miculiniæ koja to sada odlièno radi.
    Takoðer, »GNL« i ostali prilozi, bolje reèeno novine, jer to veæ u osnovi i jesu zasebne novine, jedan su korak naprijed ne samo na polju informiranja, veæ na razvoju kulture života na podruèjima o kojima govore. Ukoliko budemo imali snage, a vjerujem da hoæemo, »Goranski Novi list« izrast æe u instituciju koja æe biti bitna za Gorski kotar.

Povratak

AKTUALNO