Najradije bih fotografijom govorio

04.08.2004.

Lijepo je èuti: 30 nagrada u 30 godina. Kad se godine odnose na životnu dob i nagrade na posljednjih sedam godina, a upravo je tako kad se radi o zadarskom fotografu, fotoreporteru mlaðe generacije Stipi Suraæu, podatak zvuèi jako dobro. Nagrade stižu iz zemlje i svijeta — New York Institue of Photography do sada mu je uruèio tri nagrade, od toga jednu prvu, Agfanet photo contest èak pet nagrada, a jedna je bila druga, dobitnik je FIAP-ove zlatne medalje, fotografije su mu tri puta objavljivane meðu 200 izabranih u konkurenciji 4000 radova, bio je meðu deset finalista Nikonians photo contesta, na hrvatskim je natjeèajima i salonima tri puta dobio prvu, jednom drugu i jednom treæu nagradu.
Svojevrsna kruna dosadašnjega Suraæeva rada je poziv za samostalnu izložbu na uglednome Meðunarodnom triennalu fotografije "Èovjek i more", koji se u kolovozu u organizaciji Galerije umjetnina otvara u Zadru. Stipina izložba æe biti postavljena u Gradskoj loži.
— Izložbu sam nazvao "Litratati se" po jednoj od rijeèi iz Rjeènika saljskoga govora Ankice Piasevoli, iz kojega sam, uz dopuštenje autorice, probrao 40 rijeèi koje pratim s toliko fotografija. Prvih 29 fotografija idu po abecedi iz rjeènika, a ostalih 11 oslanja se o svako od slova iz izraza "litratati se". Svako slovo, odnosno fotografiju, prati i odreðena besida, primjerice "jo, ki èovik mirokulož, ma mepar i perikulož" uz slovo M koje me zbog onog — mirokulož, najviše zaintrigiralo — govori Stipe Suraæ dodajuæi kako jako cijeni poziv Triennala "Èovjek i more". Svom æe se gradu i sugraðanima, kaže, predstaviti najbolje što može.
Ukupno 40 fotografija koje izlaže, probrano je, inaèe, iz "sirovinske mase" od oko 250.000 kvadratiæa, a konaèni je izbor napravljen izmeðu njih nekoliko tisuæa.
Zadranima Stipe, dakako, nije nepoznat. Kao fotoreporter radi od 1997. godine, suraðuje najviše u Zadarskom listu i magazinu More, a od poèetka izlaženja edicije "Biseri Jadrana" gotovo je pa ekskluzivni fotograf. U do sada objavljenim edicijama: Hvar, Vis, Brijuni, Podmorje, Zadar i netom tiskanoj Kornati, više je od 600 njegovih fotografija, samo u ovoj zadnjoj — 150. Takav angažman ne èudi s obzirom da je meðu znalcima fotografije Stipe poznat po prepoznavanju motiva, što je za reportažnu fotografiju vrlo bitno. Kroz nju se, uz to, prepoznaje umjetnièka crta koju, dakako, nema svaki fotoreporter.
— Reportažna me fotografija najviše zanima, osobito vezana uz Dalmaciju i dalmatinske motive, i time se najviše i bavim — reæi æe na sve to Stipe. — Volim snimati i životinje — prišuljaš se, prièekaš i snimiš. S ljudima je kompliciranije — govori. Škrt na rijeèima, na svako bi pitanje najradije odgovorio fotografijom.
— Nauèio sam gledati, a ne govoriti. Da volim govoriti, bio bih novinar, a ne fotoreporter. Ne volim puno mudrovati oko svega ovoga kad tu zapravo nema puno mudrosti. Vidiš i snimiš — kaže, dodajuæi kao za sebe, da je u pitanju možda i intuicija.
U prvom razredu srednje škole vidio je poziv za fototeèaj. Otišao je na naznaèenu adresu i završio teèaj, a baka mu je darovala fotoaparat. Privukle su ga odmah životinje, gušterica je bila prva koju je snimao i oko koje se šuljao — govori i ipak otkriva kako ga tehnièke stvari oko fotografije nikada nisu baš previše zanimale. Više se bavio pitanjem kako naæi dobru sliku nego kako doæi do dobre opreme, a tehnièkim se pitanjima ni danas puno ne zamara. Prvu je fotografiju objavio 1995. u Zadarskom listu, vidio da ga to zanima i intenzivnije se poèeo time baviti od 1996. "Èovjek i more" mu neæe biti prva izložba, nekoliko je puta izlagao u kafe-galeriji Gina, a predstavio se i na Zadarskom salonu mladih.
U posljednje vrijeme ne šalje radove na natjecanja. Nema vremena, kaže, a nije baš ni jeftino. Za FIAP se, primjerice, treba poslati 30 do 40 fotografija, slièno je i za druga natjecanja, a kad se to šalje u daleke zemlje s markama za povratak, ispada malo skup hobi. A Stipi, objašnjava nam, fotografija jest profesionalni hobi. — To je jedino èime sam zadovoljan kako znam raditi pa vjerujem da mi je fotografija i buduænost — zakljuèuje ovaj veæ toliko nagraðivan fotograf, jedan od sigurno uspješnih nastavljaèa daleko poznate zadarske škole fotografije.

Povratak