|
|
Arhiva "Iz medija"
Hrvatska knjiga uz Kleine Zeitung! 10.08.2004.
Višestruko uspjela i vrlo hvaljena prva Veèernjakova biblioteka najboljih hrvatskih romana, netom završena romanom Vladana Desnice "Proljeæa Ivana Galeba", prelazi hrvatske granice: svoj pozitivan odjek imat æe u meðunarodnom projektu koji vlasnik Veèernjeg lista, austrijska Styria, pokreæe s hrvatskim Ministarstvom kulture. Naèelo prodaje knjige uz novine tako æe za hrvatsku književnost i hrvatsku kulturu uèiniti ono što je godinama nažalost bio pusti san da mala književnost poput naše osim do kroatista i sluèajnih èitatelja stigne i do velikog broja ljubitelja dobre knjige u svijetu. O tome kako æe ta ideja, dojuèer gotovo utopijska, postati stvarnost razgovaramo s ministrom kulture Božom Biškupiæem, pokretaèem i šefom projekta s hrvatske strane.
BIŠKUPIÆ: Inicijativa Veèernjeg lista objavljivanjem biblioteke hrvatskih pisaca pokazala se sjajnom prilikom za Ministarstvo kulture i za naš projekt plasmana hrvatskoga kulturnog proizvoda u inozemstvo. Poznato je, veæ smo krenuli s glazbom, našom izvornom klapskom pjesmom. Nadamo se uspjehu, ništa ne ide preko noæi. Kada ste vi iz Veèernjaka poèetkom godine došli u Ministarstvo kulture s idejom o biblioteci, tražeæi pomoæ oko autorskih prava za neke naslove, istog sam trena veæ u tijeku razgovora shvatio da se otvorio do tada neiskorišten veliki prostor i nesluæena moguænost za hrvatsku literaturu u svijetu. Trebalo je odmah krenuti i naæi izdavaèa, novinsku kuæu u inozemstvu koja je voljna prihvatiti ponudu. Èini mi se, bilo je najprirodnije da prvo pokušamo s predstavnicima Kleine Zeitunga odnosno Styrije jer su oni vlasnici Veèernjeg lista i veæ vode takav program u Hrvatskoj. Zamolio sam ih da razmotre moguænost sliènog projekta za njemaèko govorno podruèje, za Austriju. Naišli smo na razumijevanje predsjednika Uprave Styrije Horsta Pirkera i predsjednika Uprave Veèernjeg lista Klausa Schauera koji su zamolili da predložimo deset naslova, rekao bih za poèetak. Nadam se da æe Austrijanci zavoljeti hrvatsku literaturu i da brojka od deset nije konaèna.
VL: Dakle sljedeæi je potez bio reprezentativni izbor djela. Tko je na tome radio i što je odabrano?
BIŠKUPIÆ: Zamolio sam prof. dr. Krešimira Nemeca, akademika Tonka Maroeviæa i prof. dr. Viktora Žmegaèa za pomoæ. Predložili su veæi broj naslova petnaestak, te smo na sastanku prije mjesec dana uskladili deset naslova koje smo predložili Styriji. Rijeè je o književnicima uvjetno reèeno mlaðe/srednje generacije ali i o klasicima. Prijedlog je da u prvu petoricu uðu Veljko Barbieri s romanom "Epitaf carskoga gurmana", Pavao Pavlièiæ i njegov "Dunav", Ludwig Bauer s "Partiturom za èarobnu frulu", Miljenko Jergoviæ s "Mamom Leone" te Irena Vrkljan s naslovom "Svila, škare". U drugoj petorki su klasici Miroslav Krleža s romanom "Povratak Filipa Latinovicza", Ranko Marinkoviæ sa zbirkom prièa "Ruke", Nedjeljko Fabrio s romanom "Vježbanje života", Slobodan Novak s "Izgubljenim zavièajem" i Vladan Desnica s knjigom izabranih pripovjedaka.
VL: Nisu izabrani samo romani nego i knjige prièa te lirska proza "Dunav" Pavla Pavlièiæa. Što je, osim kvalitete, u izboru bio presudan jezièac na vagi?
BIŠKUPIÆ: Nastojali smo da izbor bude u dosluhu s ukusom austrijske èitateljske publike. Važno je da prvih deset knjiga budu dovoljno zanimljive Austrijancima kako bismo išli na drugih deset. Osobito sam prof. Žmegaèa zamolio da vodimo raèuna o inozemnom èitateljskom krugu i ljudima koji vjerojatno drugaèije od nas išèitavaju hrvatski rukopis.
VL: Poznato mi je da je roman Veljka Barbierija "Epitaf carskoga gurmana", koji je bio prva knjiga u Veèernjakovoj biblioteci, bio ugodno iznenaðenje za Austrijance koji su stjecajem okolnosti bili Barbierijevi èitatelji, a sada se eto našao i na popisu Ministarstva.
BIŠKUPIÆ: Da, gospoda Pirker i Schauer predlagali su da meðu deset odabranih bude Barbierijev "Epitaf". Nismo imali ništa protiv, dapaèe.
VL: Idealna je to prilika da u inozemstvu kao i kod nas tiraže budu veæe od uobièajenih i da knjiga bude jeftina i dostupnija kupcima. Što kažu autori?
BIŠKUPIÆ: Razgovarao sam s autorima, naravno da pozdravljaju i podržavaju ideju. Gospoða Irena Vrkljan kazala mi je u telefonskom razgovoru da je još 1982. godine kod malog izdavaèa objavila knjigu "Svila, škare" na njemaèkom jeziku, ali je ta knjiga davno rasprodana. Na njemaèki je preveden i Barbieri, Jergoviæeva "Mama Leone" kao i Krležin "Povratak Filipa Latinovicza" i Novakov "Izgubljeni zavièaj". Dakle imamo pet gotovih prijevoda, a na pet æe se tek poèeti raditi. No, važno je da imamo osnovu za poèetak. Veæ prevedene knjige dat æemo na èitanje austrijskim lektorima, što æe financirati Ministarstvo kulture, jednako kao i prevoðenje preostalih pet djela. Mislimo da je to izuzetno korisno uložen novac hrvatskih poreznih obveznika.
VL: Tuže li vam se još uvijek izdavaèi na akcije Veèernjeg i Jutarnjeg lista "knjiga s novinama"?
BIŠKUPIÆ: I dan-danas mali izdavaèi prigovaraju da æe ih uništiti velike naklade. Od prvog dana se nisam složio s tom tvrdnjom, dapaèe mislim da èitatelji dobro prihvaæaju takvu knjigu i da se èitalaèki klub znatno širi. Radnik na benzinskoj crpki s velikim oduševljenjem govorio mi je kako rado èita knjige i da sad neæe morati iæi na sajmište po staru knjigu jer si može priuštiti novu na kiosku. Ljudima je drago da se tiskaju hrvatske knjige u velikim nakladama. |
| Kreæe za Božiæ |
| |
VL: Što Styria kaže, kad bi se uz Kleine Zeitung mogla pojaviti prva knjiga?
BIŠKUPIÆ: Nismo precizirali datum dok ne istražimo sve postojeæe prijevode. Sada znamo da je polovica spremna za tiskanje pa oèekujemo da bi to moglo biti uoèi Božiæa.
VL: Znaju li se naklade?
BIŠKUPIÆ: To æe odrediti izdavaè.
VL: Kako je reagirao premijer? Vjerujem vrlo pozitivno, jer je i našu Biblioteku doèekao vrlo lijepim rijeèima?
BIŠKUPIÆ: Premijer zna za našu ideju, pohvalio je ovu inicijativu i u cijelosti je podržava. |
  |
Hrvatska æe platiti prijevode i lekturu |
| |
VL: Prijevod na njemaèki odmah otvara moguænost širenja hrvatske knjige na još veæe tržište ono u Njemaèkoj. Pretpostavljam da ideja ne završava na austrijskoj granici?
BIŠKUPIÆ: Toèno! Poèeli smo razgovarati s predstavnicima nekih zemalja, s veleposlanicima u Zagrebu, o plasmanu hrvatske knjige na njihovo tržište. Bilo bi nam drago kad bismo u tome uspjeli naprimjer na ruskom, talijanskom, španjolskom, ali i na cijelom engleskom govornom podruèju.... Sjajnu ideju koju su na hrvatsko tržište donijeli Veèernji list i Jutarnji list i mi æemo iskoristili za plasman hrvatskoga kulturnog proizvoda u svijet.
VL: Hrvatska æe platiti prijevode i lekturu. Znaèi li to da æe partner platiti autore i sve troškove tiskanja i distribucije?
BIŠKUPIÆ: Toèno. |
Povratak
|
 |
|
