Vijeæe može i retroaktivno kažnjavati

01.09.2004.

ZAGREB – Vijeæe za elektronièke medije privremeno je produljilo ugovore o koncesiji za èetrdesetak radijskih postaja i jednu televizijsku. Prema rijeèima Denisa Perièiæa, predsjednika Vijeæa koje djeluje nešto manje od tri mjeseca, »odluka je donesena u namjeri da se nakladnicima omoguæi nesmetano obavljanje djelatnosti do ponovnog raspisivanja javnog natjeèaja za obavljanje djelatnosti radija i televizije«.
Vijeæe æe raspisati taj javni natjeèaj najkasnije do kraja godine, no Perièiæ misli da bi se to moglo dogoditi krajem rujna.
Buduæi da je Vijeæe konstituirano krajem svibnja, preuzevši tako ulogu staroga vijeæa za radio i televiziju, postavlja se pitanje tko je u prijelaznom razdoblju do preuzimanja dokumentacije uopæe nadzirao rad elektronièkih medija, a naroèito promidžbene poruke na televizijama, te zakonom propisani udio domaæe produkcije.
Perièiæ tvrdi kako Vijeæe djeluje manje od 100 dana, što je razumni rok za sreðivanje odreðenih proceduralnih pitanja.
Podsjetimo, prošlo je Vijeæe imalo devet èlanova koji su radili volonterski (uz simboliènu naknadu), dok sadašnjih sedam èlanova Vijeæa obavlja iskljuèivo taj posao. I bivše, a i sadašnje vijeænike imenovao je Sabor na prijedlog Vlade. »Vijeæe prvi put djeluje kao samostalna pravna osoba s javnim ovlastima«, naglašava Perièiæ.
Vijeæe se financira tako što svi nakladnici koji imaju ugovor o koncesiji uplaæuju 0,5 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda ostvarenog od djelatnosti u protekloj godini na raèun Vijeæa.
Novi predsjednik Vijeæa nije htio komentirati rad prošlog vijeæa i eventualne zaostatke koje su naslijedili. Kaže samo da su preuzeli golemu dokumentaciju, te više od sto ugovora koje je potpisalo prošlo vijeæe, te da im treba vremena kako bi stekli uvid u sve to. Perièiæ tvrdi da je Vijeæe do sada održalo niz sjednica koje su se veæinom odnosile na proceduralne i tehnièke stvari, potrebne za ustroj tijela.
Na pitanje kada æe, primjerice, RTL Televizija ispuniti obvezu poèetka 24-satnog emitiranja, Perièiæ tvrdi da to, uz niz ostalih stvari spada u »naslijeðene zaostatke«. Perièiæ najavljuje kako æe na jednoj od sljedeæih sjednica Vijeæe sigurno raspravljati o tome. Naglašava da æe »sve ugovorne odredbe i njihovo eventualno kršenje biti pod posebnim poveæalom Vijeæa«. Navodi kako Vijeæe ima niz mehanizama kojima æe kažnjavati »neposlušnost« - opomenu, novèane kazne, pa èak i oduzimanje koncesije.
Prema zakonu o elektronièkim medijima, radio i televizijski koncesionari moraju se pridržavati odredbe o najmanje 55 posto domaæe produkcije godišnje, što se odnosi na igrani, dokumentarni i ostali program na hrvatskom jeziku. Na pitanje je li Vijeæe proteklih mjeseci to nadziralo, Perièiæ tvrdi kako se upravo radi na godišnjem planu monitoringa. »Želimo da taj sustav bude savršen«, kaže predsjednik Vijeæa, te dodaje da æe Vijeæe u »vrlo kratkom roku imati nadzor nad svim emitiranim materijalima«.
Prema Zakonu, komercijalne nacionalne televizije imaju pravo na 12 minuta promidžbenih poruka u jednom satu, dok javna televizija može »reklamirati« odreðene sadržaje devet minuta. No, dovoljan je i površan uvid za zakljuèak da se malo tko toga pridržava. »Zakonske ovlasti nam dopuštaju i retrogradno kažnjavanje nepoštivanja odredbi o programskim sadržajima«, istièe Perièiæ, te dodaje da æe svako nepridržavanje odredbi uskoro biti na dnevnom redu Vijeæa.
Anuška Fjoroviæ

Povratak