Stega nad ruskim novinarima

08.09.2004.

LONDON (Od Vjesnikove dopisnice) - Pitanjima koja i dalje pljušte po vlastima u Moskvi, nakon krvavo okonèane talaèke drame u Beslanu, prikljuèuje se sada i serija optužbi zbog navodne cenzure ruskih medija. Na Zapadu je posebnu pažnju izazvala vijest da je otpušten Raf Šakirov, urednik uglednog ruskog lista Izvestija. No, nije to jedini primjer pritiska na novinare, koji se zadnjih dana citira.
Šakirov je dobio otkaz zato što je prije nekoliko dana preko cijele naslovnice objavio snimku muškarca kako iz škole u Beslanu iznosi polugolu djevojku. Na unutarnjim stranicama lista tiskan je naslov: »Po èitavom podu bila su razasuta tijela mrtve djece«. U jednom radio-intervjuu Šakirov je rekao da je bio prisiljen odstupiti zbog »emocionalnog« pisanja o opsadi škole u Beslanu. Londonski Times podsjeæa meðutim da je vlasnik Izvestija, magnat Vladimir Potanin, poznat po dobrim odnosima s Kremljom, te da se Šakirovljeva naslovnica nije uklapala »u službene pokušaje umanjivanja užasa u Beslanu«. Britanski list takoðer tvrdi da je nagraðivana ruska reporterka, Ana Politkovskaja, bila otrovana te je završila u bolnici, nakon što je popila èaj na letu za Beslan, dok je radio-dopisnik Anatolij Babicki uhiæen veæ u moskovskoj zraènoj luci, zbog navodnog huliganizma.
Arapska tv postaja Al Arabiya javila je da je na povratku iz Beslana uhiæen šef njenog moskovskog dopisništva. BBC prenosi da su, prema navodima Gruzije, pritvorena i dva gruzijska novinara. Times pak tvrdi da su tijekom beslanske krize, »na izravnu intervenciju Kremlja«, voditelji i reporteri na ruskoj televiziji pokušavali odagnati moguæe kritike upuæene na adresu vlasti. Istièe se da bi javljanje ruskih tv-dopsinika bilo prekidano èim bi oni poèeli spominjati broj mrtvih i ranjenih.
Prije samo šest mjeseci, ruski predsjednik Vladimir Putin dobio je drugi predsjednièki mandat i uživao golemu popularnost. No, beslanska tragedija povod je mnogim kritikama na raèun njega i Kremlja. Èak je i Putinu inaèe skloni list Moskvski Komsomolac sada osvanuo s velikim naslovom: »Kronika laganja«. Grupe za zaštitu ljudskih prava izražavaju bojazan da bi u Rusiji moglo doæi do daljeg ogranièavanja ljudskih sloboda, ako Vladimir Putin uvede stegu. U govoru što ga je održao u subotu, ruski predsjednik je najavio borbu protiv unutarnjih i vanjskih neprijatelja. Moskva inaèe tvrdi da nema ustupaka èeèenskim zahtjevima za nezavisnost. Jedan od njenih argumenata je geopolitèki, a glasi da bi odvajanje Èeèenije dovelo do sliènih zahtjeva i u drugim dijelovima Ruske Federacije. Osim toga tu je i argument terorizma. Moskva strahuje da bi Èeèenijom, u sluèaju nezavisnosti, zavladali ekstremisti, te bi ona postala bastionom islamskog terorizma. Prema mišljenju Margot Light, profesorice na London School of Economics, Putin ima geopolitèke argumente, ali je otvoreno pitanje postoje li ikakvi izgledi za rješavanje èeèenskog problema metodama koje je on odabrao.
Jasna Zaniæ NardiniLitvina.

Povratak