Štrajk glaðu za djeèje zdravlje

09.09.2004.

– Kada smo poèeli s terapijom stanje je zaista bilo loše. Mjeseèni bolnièki tretman imunoglobulinima trajao je po pet dana. No, s vremenom stanje mu se popravljalo pa su i doze bile manje. U lipnju mu se stanje toliko popravilo da mu terapija taj mjesec nije bila propisana. Nažalost, u srpnju mu se stanje ponovno pogoršalo pa smo se javili njegovoj lijeènici prim. dr. Branki Marušiæ Della Marina koja mu je odmah ponovo odredila dvodnevnu terapiju u Klinici za djeèje bolesti u Klaiæevoj, rekao nam je juèer oèajni Špoljar.
   

Nakon štrajka mogu i pretrage
No, ta ista lijeènica za mjesec dana, kada je HZZO trebao odobriti lijeèenje za sljedeæih šest mjeseci, preporuèila je da se lijeèenje obustavi jer djetetu ne koristi nego mu šteti.
    Špoljar kaže da je djeèakova lijeènica istodobno njemu usmeno tvrdila da je od HZZO-a zatražila nastavak terapije. Hladan tuš stigao je u vidu rješenja HZZO-a, kojeg je potpisao direktor Veæeslav Bergman, a u kojem se kaže da »daljnji nastavak lijeèenja nije opravdan niti racionalan«.
    No, kada je Špoljar zapoèeo štrajk glaðu rješenje se vrlo brzo našlo pa ga je ravnatelj Klinike u Klaiæevoj dr. Ivan Fattorini nazvao juèer oko 11 sati i rekao mu da æe mu sina nastaviti lijeèiti, te da može otiæi u bilo koju stranu zemlju obaviti potrebne preglede. HZZO je naime Špoljaru ponudio nastavak terapije imunoglobulinom što je on odbio jer smatra da se pokušava zataškati skandal. Umjesto toga želi da se problem lijeèenja te bolesti sustavno riješi, a ne da se zbog štednje lijeèenje jednostavno uskrati. Špoljar sumnja da je do prekida lijeèenja došlo zbog pokušaja štednje na terapiji njegovog sina koja mjeseèno iznosi oko pet tisuæa kuna.
    – Dao sam im vremena do ponedjeljka, a ako onda ne riješe taj problem poèinjem štrajk glaðu – kaže Špoljar, priznajuæi da su mu ponudili ponovno lijeèenje, ali da su on i supruga odluèili da neæe prihvatiti to polovièno rješavanje problema te žele i da se i drugom oboljelom djetetu omoguæi odlazak na neki inozemni institut kako bi se napravile dodatne pretrage. Naime, od te bolesti u Hrvatskoj boluje dvoje djece.
    Djeèakova lijeènica Prim. dr. Branka Marušiæ Della Marina, voditeljica odjela djeèje neurologije kaže da je djeèak isprva lijeèen kortikosteroidima i intravenoznim imunoglobulinom, da bi se radi teških nuspojava odustalo od kortikosteroida i nastavilo s imunoglobulinskom terapijom.
   
Cvetko: Bolnica korektno
– Djeèak je primao imunoglobulin dvije godina i dva mjeseca ali bez klinièkih pomaka u statusu i razvoju, a nije došlo ni do izljeèenja koje smo skoro pa doživjeli u dva sluèaja. Fizièki je izrastao i izgleda primjereno svojoj dobi, nema temeljnih simptoma bolesti, ali mu govor nije dobar. Nakon tolikog trajanja terapije željeli smo pokušati vidjeti kako djeèak reagira na prestanak terapije te tada donijeti odluku o nastavku lijeèenja, kaže dr. Marušiæ Della Marina i dodaje da za alternativnu terapiju Kinsbourneovog sindroma nije èula. Odluku o prestanku davanja imunoglobulina donijela je u suglasnosti s kolegicom iz KBC-a Rebro, a odluèila je zatražiti još jedno mišljenje iz inozemstva.
    Pomoænik ravnatelja za medicinska pitanja dr. Željko Cvetko objašnjava da se imunoglobulin daje preventivno kako bi se pokušalo smanjiti pogoršanje stanja. Bolnica se, naglašava Cvetko, tijekom cijelog razdoblja lijeèenja ponašala korektno i ni u jednom trenutku nije uskraæivala terapiju niti æe to uèiniti na štetu bolesnika.
    – Prekid terapije ne znaèi da se nešto drugo ne može probati. Neke alternative postoje ali trenutaèno o tome ne želim govoriti, rekao je Cvetko.
Saša VEJNOVIÆ, Nina DOMAZET

Povratak