Jedino HT ima pravo prodati 1,10 kilograma mesa kao dva kilograma

12.09.2004.

Zakon o zaštiti potrošaèa veæ je godinu dana u primjeni, ali još nisu doneseni podzakonski akti, a i u javnosti se slabo znaju prava potrošaèa pa svaki odlazak u trgovinu može biti udar na ta prava. O tome kako su potrošaèi od štenaca postali psi èuvari svojih prava, zašto ne bi trebali plaæati telefonsku pretplatu i HRT-ovu naknadu, te kako nadziru kvalitetu proizvoda na domaæem tržištu razgovarali smo s Ilijom Rkmanom, predsjednikom Saveza udruga »Potrošaè«.
l Koliko je realno oèekivati da se ukine plaæanje telefonske pretplate?
- Ovih dana prikupljat æemo još punomoæi po svim veæim gradovima za proširenje tužbe u predmetu »Društvo Potrošaè protiv Hrvatskog telekoma i Republike Hrvatske zbog protupravne naplate telefonskih usluga u nepokretnoj telefonskoj mreži«. Sporna je pretplata i zaraèunavanje sekundi kao cijele minute. Dosad su održana dva roèišta poslije kojih ni Hrvatski telekom ni država nisu ispunili sudske zahtjeve.
Telefonska pretplata, htio to netko priznati ili ne, ipak je izvor ekstraprofita koja HT stavlja u povoljniji položaj na tržištu u odnosu na sve druge davatelje javnih usluga. HT jedini ima pravo prodati kilogram i 10 dekagrama mesa, a naplatiti kao da je prodao dva kilograma. Zbog toga je deset ljudi pokrenulo graðansku parnicu protiv HT-a, a veæ sad imamo više tisuæa punomoæi na sudu.
Na treæem roèištu, na temelju zahtjeva sutkinje, oèekujemo da æemo napokon vidjeti famozni ugovor o koncesiji HT-a, koji je bivša vlast još 2001. obeæala dati na uvid hrvatskoj javnosti.
l Kako bi pitanje telefonske pretplate trebalo biti riješeno?
- »Potrošaè« i dalje inzistira da se provede odluka Ustavnog suda iz 2001. - dakle, da pretplata bude naznaèena na telefonskom raèunu i da za njezinu cijenu korisnik telekomunikacijskih usluga nešto dobije. Primjerice, u Velikoj Britaniji u protuvrijednosti tristotinjak kuna mjeseèno može se neogranièeno razgovarati u nacionalnoj telefonskoj mreži.
Osim toga, nije istina ni da su meðunarodni telefonski pozivi iz Hrvatske meðu najjeftinijima, jer se iz SAD-a za pet dolara može razgovarati s Hrvatskom 40 minuta. Oèekujemo da se potrošaèima ponudi osjetno više korisnièkih paketa gdje telefonska pretplata neæe biti pokriæe za prièu da ona služi za održavanje telekomunikacijskog sustava.
l Kako stati na kraj astronomskim telefonskim raèunima?
- Više smo puta upozoravali da se postupi prema odredbama zakona. To znaèi da u najkraæem roku mora poèeti s radom Hrvatska agencija za telekomunikacije i Vijeæe korisnika telekomunikacijskih usluga, koji su ovlašteni i za reguliranje odnosa izmeðu davatelja telekomunikacijskih usluga i potrošaèa, dakle korisnika tih usluga.
Ovako se moramo baviti i telefonskim raèunom u iznosu od èak 147.000 kuna. Radi se o starijoj osobi u mirovini koja je nepokretna. Prošle godine uspjeli smo riješiti telefonski raèun u iznosu od 80.000 kuna za dva mjeseca. Nakon ekspertize, na temelju prijave Vijeæu za telekomunikacije, utvrðeno je da vlasnik raèuna nije sam koristio telefonsku liniju veæ je bilo »upadanja« na privatnu telefonsku liniju. Korisnici Interneta, pak, moraju obratiti više pažnje na upite koje slijede kad se radi o skidanju odreðenih sadržaja s mreže.
l Moraju li potrošaèi plaæati i RTV-pretplatu?
- Rijeè je o pristojbi koja je tako definirana Zakonom o HRT-u. No, ona zapravo znaèi neku vrstu poreza na televizijski ili radijski prijamnik. Odgovor na to morat æe dati Ustavni sud ili neka druga institucija, jer imamo mnogo pritužbi potrošaèa koji tvrde da imaju televizor, ali ne gledaju HTV veæ programe drugih televizija. Taj prijepor netko mora razriješiti kad imamo sve više satelitskih i kablovskih programa. No, ako se ukine pretplata, može se postaviti pitanje financiranja televizijskog programa jer postoje ogranièenja u emitiranju reklama u udarnim terminima.
l Jesu li potrošaèi još na udaru javnih poduzeæa koja imaju monopol na pružanje usluga?
- Što se tièe silnih dodataka na osnovni raèun, HEP ima mjeseènu naknadu od 15 kuna koja je prije dvije godine bila predmetom prosvjeda. To je èetiri puta niža naknada od one za telekomunikacije. No, pitanje je što je teže održavati - elektroenergetski sustav ili telekomunikacijsku mrežu. Zbog nekvalitetne elektroenergetske mreže, odnosno variranja napona u njoj, posebno u manjim mjestima, u tzv. sivim zonama, dogaða se da pregore kuæanski aparati. Hrvatska još nije preuzela obvezujuæu normu Europske unije o visini napona od 230 volti.
l Kako æete kontrolirati kvalitetu proizvoda na domaæem tržištu što vam omoguæuje Zakon?
- Potrošaè je dogovorio suradnju s Institutom Konèar, Euroinspektom i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo koji æe ispitivati kvalitetu robe. Sastavljat æemo tzv. crnu listu kršitelja propisa i objavljivati na svojoj internetskoj stranici i u medijima. Najprije namjeravamo ispitati kvalitetu deterdženata koji se prodaju u domaæim trgovinama. Ima indicija da je njihova kvaliteta znatno niža od kvalitete proizvoda koji se pod istim nazivom prodaju u inozemstvu, odnosno da se lažnim reklamiranjem zavarava potrošaèe. Zakon za to predviða kaznu od 100.000 kuna. Roba ne odgovara deklaraciji i obrnuto, èemu smo vrlo èesto svjedoci.
Iako je položaj potrošaèa danas bolji nego prije, uz pojedince, žale nam se i mnoge tvrtke zbog kršenja prava. U godinu dana primjene Zakona javilo nam se 195.000 potrošaèa. Najviše je pritužbi na trgovce koji, unatoè propisima, odbijaju zamijeniti robu u roku od šest mjeseci. Osim toga, èeste su pritužbe na kršenje odredaba iz jamstvenog lista.
l Kako se potrošaèi najbolje mogu sami zaštititi?
- Moraju poznavati svoja prava i biti spremni da se za njih izbore. Trenutaèno 20 posto potrošaèa poznaje svoja prava, a za dvije godine, dakle 2006., trebalo bi ih biti gotovo 60 posto. Potrošaèi moraju shvatiti da imaju pravo buniti se i tražiti povrat novca za nekvalitetnu robu ili uslugu. No, isto tako, zaštita potrošaèa nije zaštita neplatiša koji ne podmiruju raèune za struju ili vodu.
Ne smije se, meðutim, dopustiti da se komunalnim poduzeæima ide na ruku, pa i da poveæavaju svoje plaæe na raèun potrošaèa. Primjerice, na Krku se voda plaæa po principu što više trošiš, manje plaæaš, pa bolje prolaze oni koji imaju apartmane, od obiènih smrtnika. Oèito, pred zakonom nismo svi jednaki. Takvi postupci pokušavaju se opravdati time da se mora osigurati novac za turistièku sezonu. Tamošnja tvrtka »Ponikve« ima 32 kategorije potrošaèa, a takvo ponašanje vodi tome da nitko više neæe htjeti plaæati vodu.
l Što je s provedbom Nacionalnog programa zaštite potrošaèa?
- Nacionalni program je prihvaæen ovih dana i ide u saborsku proceduru. Potrebna je sustavnija edukacija potrošaèa pa æe do kraja godine biti osnovana tri savjetovališta za potrošaèe gdje æe moæi dobiti i poèetnu pravnu pomoæ kao i niz uputa. Predviðen je i projekt obuèavanja manjih skupina radi rješavanja pitanja važnih za zaštitu potrošaèa, ali i za civilno društvo. Uz to, s Ministarstvom prosvjete se dogovara moguænost da djeca o potrošaèkim pravima uèe u osnovnoj školi. Ove godine na temu zaštite potrošaèa bila su dva maturalna rada, jedan diplomski i nekoliko seminarskih radova.
Marinko Petkoviæ

Povratak