Iduæe godine pokreæemo televiziju

11.09.2004.

Kako komentirate trenutaènu poziciju Veèernjeg lista na tržištu?
 Mi smo, s velikom prednošæu, broj 1 u Hrvatskoj. Najviše zasluga za to pripada glavnoj urednici Ružici Cigler i izvršnom uredniku Draženu Klariæu. Doveli smo neke nove ljude, kojima smo iznimno zadovoljni. Osim toga, pokrenuli smo mnoge marketinške projekte. I njima smo iznimno zadovoljni. Pritom mislim na biblioteku Veèernjeg lista i praæenje Europskog prvenstva i Olimpijskih igara.

 Kakav biste profil željeli da Veèernji list ima u buduænosti?
 Veèernji list mora zauzeti jasnu poziciju na tržištu. Smatram da smo novine centra, ali okrenute konzervativnijoj publici. Još uvijek smo previše okrenuti politici, i kao da manje pozornosti pridajemo problemima s kojima se ljudi svakodnevno suoèavaju. To svakako nije smjer kojim želimo iæi u buduænosti, jer smatramo da èitatelje ne treba previše optereæivati dnevnom politikom. Ljudi moraju znati kakav je stav Veèernjeg lista o domovini, Europskoj uniji, drogama, nezaposlenosti, ljudskim pravima i mnogim drugim temama.

 Hoæe li Jutarnji list ostati glavni konkurent Veèernjem listu u buduænosti?
 Dnevne novine ne vidim kao konkurente. Ponavljam: glavni nam je konkurent, svima nama u dnevnim novinama, televizija! Krivnju što je tako, na žalost, snose i same novine. Moramo biti više okrenuti èitatelju, biti mu bliže. Premalo pazimo na to što je èitateljima iz dana u dan važno. Kad to budemo promijenili, imat æemo priliku da "rame uz rame" opstanemo uz televizijsko tržište.

Program za regiju
 U skladu s tim što ste rekli, planirate li neka skora ulaganja u televiziju?
 Dovršavamo projekt koji otvara nove perspektive na tržištu elektronièkih medija. Rijeè je o suradnji s jednom uglednom svjetskom kuæom. Projekt je gotovo spreman, mogao bi krenuti vrlo brzo, možda veæ poèetkom iduæe godine. Važno je istaknuti da æemo investirati u sadržaj, a ne u tehniku. Dakle, investicija neæe biti golema, a vjerujemo da æemo njome moæi ostvariti relativno brzo naš strateški cilj  poveæanje broja konzumenata naših proizvoda.

 Hoæe li televizija biti usmjerena samo na Hrvatsku ili šire?
 Ne, program koji æemo raditi i koji želimo vidjeti jest za publiku  mnogo šire od Hrvatske. U Europskoj uniji sve veæu važnost imaju regije, a mi o tome vodimo raèuna.

 Kako komentirate ponudu EPH za kupnju Slobodne Dalmacije?
 Mislim da je ponuda EPH velikodušna. Ponuda budi mnogo oèekivanja i povezana je s vrlo velikom odgovornošæu za nakladnika koji ju je dao. Valja podsjetiti da je EPH dao garanciju za oèuvanje radnih mjesta. K tome, ponuda nije jednokratna, veæ vrijedi do 2007. U tom razdoblju EPH namjerava investirati 535 milijuna kuna. Svi moraju znati da æe inozemstvo, u prvom redu mediji, kao i Veèernji list, pažljivo promatrati proces restrukturiranja Slobodne Dalmacije.

Izbjeæi monopol u distribuciji
 Hoæe li, ako kupi Slobodnu, EPH steæi dominantnu tržišnu poziciju u odnosu na Veèernji list?
 Pa, uz Jutarnji list, Sportske novosti i Dnevnik, EPH æe, realizira li se kupnja, imati i Slobodnu Dalmaciju kao èetvrte dnevne novine na tržištu. Poznato je da je Vlada EPH-u dala odreðene uvjete koje mora ispuniti prije kupnje. U Hrvatskoj je koncentracija u najmanju ruku dvojbena. Vlada to zna i zato je uvjetovala EPH-u da proda udjele u najveæem distributeru Tisku. No, samo to neæe biti dovoljno. Osobno mislim da se mora riješiti svoje de facto veæinske uloge u Distripressu, inaèe bi mogao, na štetu Tiska, stvoriti monopol u distribuciji.

 Ako zanemarimo tisak i distribuciju, planira li Veèernji list izdanjima parirati EPH-u?
 Da, svakako. Naš je primarni cilj trenutaèno hrvatska obala. Veæ razraðujemo projekt koji bi se uskoro trebao poèeti distribuirati na jadranskoj obali, i s kojima smo veæ bili uspješni u Austriji i Sloveniji. Sigurni smo da æemo iskustva steèena u tim zemljama uspješno primijeniti i u Hrvatskoj.

 Kako komentirate akciju s knjigama? Jesu li knjige donijele rast prodaje novina, kako je reagirala publika?
 Rezultatima akcije doista smo iznenaðeni. Prodaja je bila iznad svih naših oèekivanja, nismo oèekivali takav razvoj dogaðaja. Prvim smo kolom Veèernjakove biblioteke ponudili knjige po cijenama koje su dotad u Hrvatskoj bile nezamislive. U zemlji u kojoj su do poèetka ove akcije svi izdavaèi knjiga i knjižari prodavali tri milijuna knjiga, mi æemo knjiga do kraja godine prodati više od èetiri i pol milijuna. I u buduænosti planiramo sliène projekte, jer smo vidjeli da oni nailaze na odlièan odjek publike. Meðutim, iako svoje èitatelje s vremena na vrijeme moramo razveseliti nekim dodatnim sadržajem, naša primarna zadaæa ostaje temeljni sadržaj novina.

Zanimljive moguænosti razvoja
 Zašto ste se odluèili na prijevod hrvatskih klasika na njemaèki jezik i njihovu distribuciju u Austriji i kakva su oèekivanja?
 Izabrani naslovi upravo se prevode. Zbog toga akcija u Austriji poèinje potkraj godine. Njemaèko je govorno podruèje golemo, gotovo stotinu milijuna ljudi, no moramo biti svjesni da hrvatska književnost zanima vrlo uzak krug ljudi koji govore njemaèki. No, ta akcija ima sasvim drugu dimenziju. Želimo tamošnjim ljudima približiti hrvatsku književnost, da se i tamo shvati kako je hrvatska književnost doista vrijedna.

 Kakve rezultate oèekujete od novih projekata?
 Oèekujemo da postanemo medijska kuæa s najveæim dometom u Hrvatskoj. Cilj nam je da za pet godina jedan od naših proizvoda bude prisutan u svakom drugom hrvatskom kuæanstvu. Za to æemo svakako imati snage, i spremni smo za ostvarenje tog cilja uložiti nemali novac. Pritom nam uopæe nije važno što æe raditi konkurencija. Koncentrirat æemo se samo na sebe, ulagat æemo u nove proizvode, radit æemo na podizanju vlastite kvalitete i proširivanju usluga. Uvjereni smo da æe se naš posao isplatiti kako za naše èitatelje tako i za zaposlenike.

 Koji su kratkoroèni ciljevi VL-a?
 Želimo proširiti vlastiti domet kao medijske kuæe, podiæi promet, otvoriti nova radna mjesta i steæi dobru polaznu poziciju za dugoroèno stabiliziranje pozicije na hrvatskom tržištu.

 Koji su vaši osobni planovi?
 Osobno, ostajem u Hrvatskoj još nekoliko godina. Moguænosti razvoja jako su mi zanimljive i uzbudljive, a i mi smo kao tvrtka još uvijek na poèetku razvitka.

Autor Siniša Malus

Povratak