VLADIMIR ŠEKS: HTV šalje poruku da je Sabor marginalan

18.09.2004.

Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks redovito èita “Slobodnu Dalmaciju” i, pokazalo se u pripremi ovoga intervjua, nije pretjerano oduševljen kritiènim strelicama koje se na njegov raèun upuæuju sa stranica našega lista. Ponajviše mu smeta što se njegovo ime èesto naðe u kontekstu satire koja, prema njegovu dubokom uvjerenju, “nema ništa s onim profinjenim Smojinim humorom”. Eto, došlo vrijeme da se i Šeks “poziva” na Smoju... Jedan od najutjecajnijih stratega HDZ-a u razgovoru za SD Magazin pojašnjava zašto misli da politièar može biti kritièan prema novinarima i urednicima kao što su i oni prema njemu, a da se to ipak ne kategorizira kao politièki pritisak.
Zašto mislite da HTV neravnopravno tretira Sabor u svojim informativnim emisijama?
Pažljivo prateæi informativno-politièke emisije HTV-a i izvještavanje koje se odnosi na rad Hrvatskog Sabora, na bezbroj se primjera može dokazati kontinuitet u kojemu se, apstrahirajuæi izravne prijenose sjednica, težište daje na citiranje ili puštanje u eter pojedinaca koji za pojedine urednike zvuèe atraktivno. Pritom se zanemaruje što njihovi redikulozni i po sadržaju marginalni istupi potpuno zamagljuju sve ostale bitne i ozbiljne rasprave zastupnika, pa i velike politièke bitke koje se izmeðu pozicije i opozicije vode u Hrvatskom Saboru.

“Razbarušeni” likovi
Mislite li pritom i na Ljubu Æesiæa Rojsa, zastupnika koji je na listi HDZ-a ušao u Sabor?
Govoriti o imenima jako bi nas daleko odvelo. Zašto bih se stavljao u poziciju da oznaèavam ljude samo iz svoje stranaèke provenijencije? U stratifikaciji populistièkog ili redikuloznog naboja u ranijim sazivima Sabora bilo je pojedinaca iz svih stranaka. Oni su možda sa stajališta dijela javnosti bili zanimljivi, ali su sa stajališta racionalne i realne politike imali sasvim kontraproduktivni uèinak. Takvih “razbarušenih” likova ima i u drugim europskim parlamentima, ali njih mediji ne stavljaju u krupni plan.
Tvrdite, dakle, da je bagatelizaciji Sabora pridonio i HTV. Tko toèno: urednici, novinari, ravnatelj?
Takvi potezi ne dolaze od glavnog i odgovornog urednika HTV-a, nego od pojedinih urednika Dnevnika, ali i onih koji s terena iz centara HTV-a slažu priloge.
Dio urednika HTV-a razmišlja po prilici ovako: težište moæi je u rukama Vlade i premijera; faktièni, ne ustavni politièki utjecaj je u rukama predsjednika Republike; a Sabor, njegovo vodstvo, predsjednik, potpredsjednici, predsjednici Odbora, drugorazredan je politièki èimbenik.
Na temelju njihove vrijednosne procjene radi se selekcija onoga što æe biti emitirano, pa se ovakvim minoriziranjem parlamenta javnosti šalje poruka da je Hrvatski sabor marginalna institucija.
Mislite li da je to posebno izraženo od kada ste Vi postali predsjednik Sabora?
Potpuno je irelevantno tko je trenutaèno predsjednik Hrvatskog sabora, jer ovaj trend je postojao i u prošlim sazivima. Bio je, doduše, nešto manje izražen u prošlom sazivu jer je predsjednik Sabora prije bio i predsjednik stranke, jedan od glavnih faktora u bivšoj vladajuæoj koaliciji. To je imalo jednu drugu težinu, ali trend je ostajao isti. Bezbrojni su primjeri koji dokazuju ovu marginalizaciju. Kada primam u službeni uzvratni posjet predsjednika parlamenta druge zemlje - i kada to nije nikakav protokolarno-ceremonijalni susret, za koje se slažem da ih treba što manje bilježiti - nego je rijeè o radnom posjetu koji je dio parlamentarno-diplomatskog lobiranja za dobivanje pozitivnog avisa EU, a zatim i statusa kandidata, dakle kada taj sastanak rezultira konkretnim uèincima, toga u Dnevniku nema.
HTV je, ako se ne varam, zabilježio Vaš posjet britanskom Parlamentu baš u sklopu ovoga lobiranja…
To je istina, ali je istina i da dio toga nije zabilježio. Drugi primjer je obilježavanje državnih blagdana. Na Dan državnosti u crkvi sv. Marka u Zagrebu u središnjem Dnevniku je u krupnom planu prikazan predsjednik Vlade, nekoliko metara dalje sjedimo predsjednik Republike i ja. Prikaže se predsjednik Republike, ali ne i predsjednik Sabora. Na obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti dogodi se isto. To onda nije sluèajnost.

Taština? Niti govora!
Je li tu rijeè o osobnoj taštini Vladimira Šeksa?
Niti govora. Dio novinara tvrdi da je to stvar neke moje taštine jer se, eto, u svakoj prigodi prikazuje predsjednika Republike ili Vlade, a ne mene. Ne radi se o ovom ili onom imenu, nego o Saboru koji je, prema Ustavu, najviše zakonodavno i predstavnièko tijelo u zemlji. Brojni primjeri ukazuju da je parlament na HTV-u svrstan u neke ceremonijalne trièarije koje nije vrijedno ni zabilježiti. Jer, on, razmišljaju pojedini urednici, i tako ni o èemu ne odluèuje. To nije toèno, ali se takva slika stvara u javnosti. Kada se na taj naèin ignorira predsjednika zakonodavnog i predstavnièkog tijela, poruka je jasna: to predstavnièko tijelo je suvišno i beznaèajno.
Što su na Vaše argumente rekli èelni ljudi HTV-a?
Oni su otklonili moje tvrdnje da se radi o smišljenom scenariju. Njihova procjena je da se te pojave, oni su ih nazvali greškama, dogaðaju jedino zbog toga što razina profesionalnog znanja kod pojedinih novinara i urednika nije adekvatna, a ne da se radi o sustavnom prikazivanju Hrvatskog sabora u iskrivljenom i podrugljivom ogledalu.
Pritom aludirate i na medijski tretman ideje o fitnes dvorani u Saboru. No, na Predsjedništvu je o tome ipak bilo rijeèi…
To je bila samo jedna ideja kolegice Vesne Pusiæ, no problem je što je ona zasjenila sve drugo što smo mi radili. Takve trivijalnosti trebalo bi jednostavno zanemariti.
Ali to gledatelje i èitatelje zanima…
Svjestan sam da dio javnosti to zabavlja, ali veæi dio kada se plasira na takav naèin ogorèuje. Ali to onda treba prikazati u posebnim emisijama, a ne u središnjem Dnevniku. Tako je u Francuskoj, Austriji, Njemaèkoj…

Ne možemo ucjenjivati HTV
Je li Vaš susret s vodeæim ljudima HTV-a bio zapravo politièki pritisak?
Ne, to je bio dijalog i razmjena gledišta. Do sastanka je došlo zbog toga što dio zastupnika uporno misli da predsjednik Hrvatskoga sabora može zapovijedati uredništvu HTV-a kad æe prenositi pojedine rasprave. Stalno se ponavljaju scene da pojedini Klubovi zastupnika traže da se o nekim toèkama ne raspravlja jer nema TV-prijenosa.
Bilo je situacija kada je to tražio i HDZ, dok je bio u oporbi…
Èinjenica je da to predsjednika Sabora dovodi u nemoguæu situaciju, pa sam zakazao sjednicu Predsjedništva Sabora. Ne sastanak sa èelnicima HTV-a, nego sjednicu Predsjedništva, na koju su bili pozvani i Mirko Galiæ i Vladimir Ronèeviæ. Namjera mi je bila da naðemo fer rješenja i za moje prigovore o radu HTV-a, bez ikakve nakane politièkog pritiska.
A spominjanje ukidanja TV-pretplate?
Nevjerojatno je da se upravo to sutradan našlo u naslovima. Kolega Arloviæ je, nakon što su svi èlanovi Predsjedništva iznijeli niz primjera neprofesionalnosti na HTV-u, u konstruktivnoj raspravi u najboljoj namjeri odgovorio na Galiæev argument da je HTV izložen teškoj tržišnoj borbi s konkurentskim televizijama pa koji put poseže za senzacionalizmom. Na te je navode kolega Arloviæ rekao da se, ako se s konkurencijom dijeli žuti senzacionalizam, može dijeliti i pretplata. To nije bio njegov službeni prijedlog, niti neki zakljuèak Predsjedništva Sabora, nego tek reakcija. U javnosti je objavljeno da Predsjedništvo ucjenjuje HTV, nakon èega je uslijedila lavina frontalnih kontraudaraca temeljenima na zamjeni teza. Nikakva nakana nam nije bila povratak na politièke zahvate i pritisak na ureðivanje programa. Uostalom, Sabor ni na koji naèin ne može taj pritisak ni napraviti. Mi možemo reæi svoje mišljenje, ali ono ni za HTV ni za Programsko vijeæe nije obvezujuæe.

Stand by MMF
Klub zastupnika SDP-a upozorio je ovih dana na jednu nelogiènost: HDZ se, dok je bio u oporbi, u proljeæe 2002. izborio za zakljuèak kojim Sabor obavezuje Vladu da u parlamentu predstavi pismo namjere prije nego ga uputi boardu MMF-a. Zašto se ovaj zakljuèak ne poštuje, pa se o stand by aranžmanu razgovara post festum?
Zahtjev za ovakav prijedlog zakljuèka u proceduru je uputio Klub zastupnika DC-a i šest mjeseci se èekalo da se on uvrsti u dnevni red. Kad se to konaèno dogodilo, tadašnji potpredsjednik Vlade Slavko Liniæ obrazlagao je iz kojih se razloga o ovoj temi raspravlja samo deset dana prije isteka sklopljenog angažmana. Iz saborskog fonograma vidi se da je on govorio o delikatnosti pregovora s MMF-om koja ne omoguæuje parlamentu da u fazama pregovora ima aktivnu ulogu. Sve ono što je tada SDP žestoko branio sada se diže na razinu velikog propusta ove Vlade. Raspravu o stand by aranžamnu uvrstio sam u dnevni red i bit æe vrlo zanimljivo kako æe iz redova SDP-a uspjeti argumentirati ovaj obrat u svojim stavovima.
Èinjenica jest da je i HDZ promijenio svoje stavove od vremena kad je bio u oporbi...
Pogrešan je pristup da se prigovara jednoj Vladi i jednoj stranci te usporeðuju njezina stajališta koje je imala dok je bila u oporbi. Pogreška je strukturalna, jer sasvim je razlièita pozicija politièke stranke u oporbi, a drukèija dok je ona na vlasti.
A što je sa dosljednošæu?
Samo je prividno ispravna ta logika o dosljednosti i nepromjenjivosti stajališta. Ona se nužno moraju mijenjati jer to diktiraju zahtjevi vremena. Stoga, kada se HDZ-u prigovara zašto je imao neka stajališta o Haaškom sudu prije, a drukèija sada, zaboravlja se da je politika umijeæe moguæeg. Uvijek u danom trenutku procjenjuje se što je za ciljeve koji žele ostvariti i u taktièkom i u strateškom smislu najkompetentnije. Stranke koje se hvale svojom konzekventnošæu i dosljednošæu samo pokazuju da jednostavno ne razumiju bit i narav politike.

Velike teme - stvar prošlosti
Bojite li se pada popularnosti HDZ-a? Pulsovo istraživanje pokazuje da 60 posto graðana misli da Vlada ne vodi državu u dobrom smjeru...
Svaka politièka stranka ili grupacija nakon izbora se doèekuje s velikim oèekivanjima razlièitih socijalnih skupina da æe brzo ispuniti njihove zahtjeve. Za njih pak treba vremena, a ljudi su s pravom nestrpljivi. Pritom se dogaða psihološki obrat i otklon od povjerenja prema onima za koje su glasali. Oèito je da se razmak izmeðu datuma izbora i ovog otklona skraæuje.
Koliko je guranje HDZ-a u politièki centar, skidanje spomenika Francetiæu i Budaku, zagovaranje povratka Srba, stajalo stranku dijela njezina rejtinga? To su potezi kojima dio biraèa HDZ-a nije aplaudirao...
Mislim da oni nisu bitno utjecali na rejting HDZ-a. Velike teme sve su više stvar prošlosti, a graðani se povode za temeljnim egzistencijalnim pitanjima, promišljajuæi kako država ispunjava svoje obveze prema njihovim životnim potrebama.
Koliko su tome kumovala nerealna predizborna obeæanja?
Kod HDZ-a se ne radi o nerealnim obeæanjima. Zaboravlja se da je meðu pet udarnih toèaka na jamstvenoj kartici bilo i stvaranje pretpostavki za ulazak u EU i NATO, i da je to u najveæoj mjeri i ostvareno. U posljednjih osam mjeseci poveæanje su porodiljne naknade, za èetiri posto porasle su mirovine, donesen je zakon o obešteæenju umirovljenika, dolazi Zakon o mirovinskom fondu, pravima branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji... Dakle, u jednom dijelu ostvarena su i naša socijalna obeæanja, u drugom se pripremaju. Od neèega se moralo odustati, kao što je sluèaj bio sa smanjenjem PDV-a, nakon stvarnog uvida u stanje državnog deficita, koje je bivša vlast prikrivala. To ne znaèi da do poreznog rastereæenja neæe doæi, rijeè je tek o taktièkom prepozicioniranju.
Kako gledate na oporbeno grupiranje na lokalnim izborima?
Oèigledno je da oporbene stranke nastoje ponoviti politièku taktiku iz 2000. godine. Uz koaliciju SDP-a i HSS-a najvjerojatnije æe se formirati još jedan blok, predvoðen HNS-om. HDZ želi uspjeh na lokalnim izborima, pa æe sa svojim partnerima naæi politièko-taktièki odgovor na ovo frontalno udruživanje, svojevrsni sanitarni koridor koji se formira lijevo od centra.

Piše Marina KARLOVIÆ-SABOLIÆ
Snimio Bruno KONJEVIÆ

Povratak