Dosadni ili ne, priloge o radu predsjednika Sabora treba emitirati

22.09.2004.

ZAGREB – Nakon prošlotjednih burnih rasprava o radu Programskog vijeæa HRT-a, na saborskom se Odboru za informiranje, informatizaciju i medije u utorak znatno mirnije govorilo o Programskom vijeæu i poslovanju HRT-a. Odbor je izvješæe podržao a iz mirnog ozraèja rasprave iskoèio je samo predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Luèiæ, koji je izjavio da »oni koji su donedavno s kalašnjikovim hodali po redakcijama ne mogu biti uzor demokracije«. Premda ga nije imenovao Luciæ je oèito aludirao na zastupnika HDZ-a Branimira Glavaša, koji je prošlog tjedna oštro napao predsjednika Programskog vijeæa HRT-a Zdenka Ljevaka zatraživši i njegovu ostavku.
Veæina èlanova Odbora pohvalno je govorila i o radu Programskog vijeæa i ukupnom poslovanju HRT-a, napominjuæi da HRT treba biti financijski što neovisniji, jer bez toga neæe biti ni programske neovisnosti.
Ljevak je i na ovom odboru ponovio tvrdnju o »ozbiljnim pritiscima na èlanove Programskog vijeæa zbog izbora nekih od vodeæih ljudi HRT-a«, ali ovog puta je ta izjava prošla nezapaženo.
Glavni ravnatelj HRT -a Mirko Galiæ iznio je podatke o uspješnom poslovanju kuæe rekavši da su prihodi za 12 posto veæi od planiranih i za 10 posto od lanjskih. Galiæ je zabrinutost izrazio samo zbog rashoda koji su za 11 posto veæi od planiranih.
Vanjska èlanica Odbora Zrinjka Peruško oštro je osudila nedavne pritiske Hrvatskog sabora na HRT, na što je Antun Vujiæ (SDP) replicirao napominjuæi da se radilo o pritiscima pojedinaca iz Sabora. Katarina Fuèek (HDZ) zatražila je da HRT znatno više poradi na profesionalizmu urednika programa. Ona tvrdi da se ne može govoriti o pritiscima iz Sabora, nego o opravdanim primjedbama saborskog vodstva. »Bili prilozi o aktivnostima predsjednika Sabora zanimljivi ili dosadni, HRT ih treba emitirati«, ustvrdila je Fuèek. Na to je reagirao Nenad Staziæ (SDP), rekavši da i javna televizija mora voditi raèuna o zanimljivosti programa, pogotovo otkako je dobila snažnu konkurenciju.
Izvješæe o mirovinskim tržištima u 2003. bilo je povod za sukob èlanova Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo iz HDZ-a i SDP-a. Pozitivno izvješæe je Željka Antunoviæ (SDP) iskoristila za pohvale poslu koji je u mirovinskoj reformi odradila Raèanova vlada i opasku da Sanaderova odustaje od mnogih dobrih stvari uèinjenih u prošle èetiri godine, na primjer poreznih olakšica. Predsjednik Odbora Marko Turiæ na to joj je oduzeo rijeè jer se ne drži teme a Stjepan Baèiæ (HDZ), koji je priznao da nije proèitao izvješæe, izrazio je i sumnju u mirovinsku reformu ustvrdivši da nije sigurno da mirovinski fondovi neæe propasti za 10, 20 godina. Davorko Vidoviæ (SDP) je Baèiæu odgovorio da ne bi smio širiti kaos tvrdnjama kojima je mjesto u birtiji a ne na sjednici saborskog odbora, jer je mirovinska reforma dobila vrlo dobre ocjene u svijetu.
Odbor je prihvatio zahtjev kluba HNS/PGS da Vlada izradi analizu statusa invalida rada ali ne i zakljuèke koji su vodili ka poveæanju njihovih mirovina odnosno usklaðivanju mirovina onih koji po zakonu iz 1999. dobivaju mirovinu na temelju 60 posto prosjeène invalidske mirovine s ranijim invalidskim mirovinama koje su bile vezane uz prosjeènu plaæu. Tome su se, naime, usprotivili èlanovi Odbora iz HDZ-a a od tog se prijedloga ogradio i SDP.
»Medijskom kampanjom i politikantstvom dijela oporbe stvorena je negativna atmosfera oko Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Kao da nekome odgovara da se nastavi užasni trend od 13 tisuæa poginulih i više od 200 tisuæa ozlijeðenih u prometnim nesreæama«, rekao je u obranu zakonskog rješenja na sjednici Odbora za zakonodavstvo njegov predsjednik Florijan Boras. Bilo je to u povodu prijedloga IDS-a da se u taj zakon unese 0,5 promila kao razina tolerancije prema popijenom alkoholu i sudjelovanju u prometu. U raspravi se pak spominjalo i to da se uopæe ne kontrolira kolièina alkohola u pješaka. Policiji je spoèitnuto da nerijetko »poznatim osobama« ne stavlja ureðaj za mjerenje alkohola u krvi pod nos. Reèeno je i da je hrvatski graðanin nepotrebno optereæen kupnjom nove kutije prve pomoæi. Odbor je veæinom glasova podržao negativan stav Vlade prema tom prijedlogu. Jednako su prošle i izmjene Zakona o vlasništvu koje predlaže HSP te s IDS-ovim zakonom o povratu duga umirovljenicima. Po hitnom postupku èlanovi Odbora prihvatili su izmjenu Zakona o sudovima kojom tajnik Vrhovnog suda postaje državnim dužnosnikom. Iako je ministar Božidar Kalmeta inzistirao na hitnom postupku za zakon o prijevozu u cestovnom prometu, Odbor je odluèio da tekst treba popraviti za drugo èitanje.
Ivka Baèiæ/ Sanja Kapetaniæ/ Vlado Rajiæ

Povratak