Slovenski mediji smiruju politièare

25.09.2004.

LJUBLJANA (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja) - Dan nakon što je slovenska vlada objavila da æe do daljnjeg blokirati hrvatski put u Europsku uniju, politièki i gospodarski analitièari predviðaju moguæe posljedice, a mediji, ponajprije ljubljansko Delo i mariborska Veèer, žestoko kritiziraju slovenskoga premijera Antona Ropa. U tom kontekstu treba gledati i na rezultate istraživanja javnog mnijenja po kojima veæina ispitanika od Slovenije oèekuje »promišljenu diplomaciju«.
»Nerazumno, nepotrebno, neprimjereno i neodgovorno« naslov je redakcijskoga komentara Dela u kojem Darijan Košir oštro kritizira posljednje poteze slovenskog premijera. »Od Ropa bi se oèekivalo više promišljenosti i državnièkog ponašanja. Možda je htio biti odluèan, ali se zapravo pokazao kao voða vladajuæe stranke u predizbornoj panici kako ne bi izgledalo da popušta u nacionalnim interesima, što mu je više puta spoèitnula oporba, pa je u predizborne namjere instrumentalizirao i državu«, piše Košir. Sve što je slijedilo, dodaje, »samo je bio logièan nastavak te instrumentalizacije: krizna sjednica vlade, izvanredna sjednica vanjskopolitièkog odbora, moguæa izvanredna sjednica parlamenta, vraæanje vanjskopolitièkog ministra iz New Yorka navrat-nanos, katastrofiène presice i izjave svih stranaka...«
»Atmosfera je tako zasiæena da je potrebna samo iskrica, i odnosi s Hrvatskom æe eksplodirati«, piše komentator Dela ustvrdivši da te novine neæe raspirivati nikakav rat protiv Hrvatske, pa ni onaj rijeèima, jer »previše je rijeèi izgovoreno u èetvrtak, u posve neprimjerenom tonu i trenutku«.
»Svaki glasaè morao bi dobro razmisliti isplati li se sudbinu države za èetiri godine povjeriti strankama ili koalicijama koje æe u iduæim danima najviše grmjeti«, zakljuèuje Delo neuobièajeno oštar komentar. I ugledni komentator mariborske Veèeri Branko Maksimoviè, doduše u nešto blažem tonu, poziva na smirivanje lopte. »Unatoè nesumnjivoj zgroženosti zbog policijske brutalnosti, iz izvora u Bruxellesu može se osjetiti odreðeni stupanj suzdržanosti. To je sukladno europskoj praksi«, piše, uz ostalo, Maksimoviè dodajuæi da bi se na takvu europsku praksu morala ugledati i slovenska diplomacija.
Ako je suditi prema izjavama politièara, redakcijskim komentarima ovdašnjih medija, ali i razmišljanju obiènih, »malih« ljudi, u cijeloj se prièi iskristaliziralo nekoliko bitnih odrednica.
Ponajprije, službena se Ljubljana devet dana uoèi izbora odluèila koristiti argumentom èlanstva u EU za demonstriranje dosad najoštrije politike prema Zagrebu. Osim toga, odgovornost za »neprimjeren, brutalan i antieuropski incident« pripisuje se Hrvatskoj, a cjelokupni slovenski politièki establishment poprište dogaðaja uz rijeku Dragonju iz pograniène zone premješta u slovenski teritorijalni prostor.
Mjesto intervencije hrvatske graniène policije i vladajuæi i oporbeni politièari, kao i vanjskopolitièki odbor slovenskog parlamenta, od èetvrtka naveèer nazivaju »slovenskim podruèjem uz rijeku Dragonju«.
U predizbornoj atmosferi koja približavanjem 3. listopada sve više trese deželu, dobar dio neovisne javnosti uopæe ne dvoji da je Janez Podobnik svjesno išao Jošku Jorasu ne bi li izvukao koji politièki bod. »I uspio je u tome i više nego što je oèekivao«, rekao je Vjesniku komentator Mladine Ali Žardin. »Janez Janša, koji je za ove izbore napravio predizborni plakat sa slikom svog uhiæenja od prije 14 godina sada vjerojatno može kipjeti od zavisti, jer sve televizije svakih pet minuta vrte slike Podobnikova guranja u "maricu"«, kaže Žardin.
Ropovo uskraæivanje potpore Hrvatskoj moglo bi biti inspirirano unutarnjopolitièkim razlozima, kaže Vjesnikov sugovornik, jer se sve stranke bave rijekom Dragonjom i granicom na njoj. »Izjave izreèene uoèi izbora trebaju se tumaèiti sa zadrškom, a pametne ih zemlje zaboravljaju nakon izbora kad nervoza proðe, a glave se ohlade«, rekao je Žardin.
Za najavu slovenskih balvana na hrvatskom putu u EU Žardin smatra kako je u nesuglasju sa slovenskim nastojanjima da postane regionalno središte za transfer znanja i svojevrsnog know how u približavanju Uniji.

Milan Jelovac

Povratak