Neposredno nakon obavljena PULS-ova istraživanja o (ne)raspoloženju srpskih izbjeglica za povratak u Hrvatsku, misija OESS-a najavila je novu, udarnu kampanju kojoj je cilj dodatno ubrzati i stimulirati proces povratka. O tome kao i izgledima Hrvatske da 2007.g. preuzme dužnost predsjedatelja OESS-a, hrvatsko-slovenskom pograniènom sporu i nediplomatskim izjavama slovenskih politièara kako više ne mogu podupirati ulazak Hrvatske u EU, razgovarali smo s voditeljem misije OESS-a u našoj zemlji Peterom Semnebyem.

Srbima obnovljeno 13.000 kuæa

Prema PULS-ovu istraživanju èak 85 posto srpskih izbjeglica ne razmišlja o povratku u Hrvatsku. Kako mislite svojom kampanjom utjecati na promjenu njihova opredjeljenja?
— Treba reæi da anketa pokazuje još uvijek znatnu želju za povratkom. Jer, ako ljude pitate je li njihov povratak uvjetovan osiguranim smještajem, vidite da u 42 posto sluèajeva daju pozitivan odgovor. Raèunamo li èak i na samo 15 posto onih koji æe se vratiti, to je ipak 30 tisuæa ljudi, što je poprilièan broj. Od brojeva su važniji uvjeti za održivi povratak, a oni još nisu tu. Naš je prioritet da smještaj bude dostupan svima koji se žele vratiti.
Vašu kampanju, koja je pomalo agresivna, mnogi percipiraju kao forsiranje povratka, èak i onda kada to nije dominantno raspoloženje izbjeglica.
— Naše je osnovno naèelo da svim izbjeglicama i raseljenim osobama treba dati moguænost izbora i stvoriti uvjete, neovisno o tome žele li se vratiti ili ostati gdje su sada. Ljudi moraju biti informirani, treba im biti dostupan smještaj, uklonjene odreðene upravne zapreke s kojima su suoèeni i trebaju doæi u povoljno okruženje nakon povratka. Ozraèje u Hrvatskoj se pozitivno promijenilo, ali ga ne treba shvatiti kao konaèno stanje, nego kao moguænost u kojoj se stvaraju uvjeti da se provodi ovakva vrsta kampanje, kako bi se u Hrvatskoj gradilo tolerantno multietnièko društvo koje bi bilo dio integrirane Europe."
Imate li podatke o tome koliko je obnovljeno objekata graðana srpske nacionalnosti?
— Pitanje obnove je ponovo pokrenuto kao rezultat sporazuma HDZ-a i SDSS-a. Obnova sada napreduje prilièno dobro, i u posljednje dvije godine se primjeæuje da su otprilike tri èetvrtine korisnika koji su dobili pravo na obnovu - Srbi. Tek æemo koncem ovoga mjeseca, kada rok za podnošenje zahtjeva istekne, moæi dati precizniju procjenu. Meðutim, èinjenica je da je tijekom posljednjih godina oko 13 tisuæa srpskih korisnika dobilo obnovljene kuæe. Nedavno smo zamijetili visok broj negativnih odluka na zahtjeve za obnovu, tako da trenutaèno postoji veæi broj žalbi nego samih zahtjeva, no ne znamo što je tomu razlog.
Mnogi povratnici koriste pravo na obnovu primarno radi prodaje svojih nekretnina, što govori da im povratak nije motiv?
— Prvo, korisnici ne smiju prodati obnovljenu imovinu deset godina. Ali opæenito, svi korisnici ovakve vrste pomoæi na neki su naèin žrtve rata i kao takvima treba im biti omoguæeno stvaranje uvjeta za dostojniju buduænost. Ako prodajom kuæe mogu prevladati posljedice rata i osigurati dostojniji život obitelji, zašto ne bi donijeli i takvu odluku.
Što je s ostvarivanjem stanarskog prava koje je, u procesu povratka, èini se, najteže?
— Pravo smještaja za bivše nositelje stanarskoga prava je jedno od najvažnijih pitanja kojim se trenutaèno bavimo jer su oni posljednja velika kategorija izbjeglica, meðu onima koji su se opredijelili na povratak, a još im nije osiguran smještaj. Na podruèjima koja su bila pod kontrolom hrvatske vlasti imamo oko 24 tisuæe sudskih predmeta u vezi s ukinuæem stanarskog prava koje im je bilo oduzeto na osnovi neopravdanog izbivanja iz stanova. U podruèjima posebne državne skrbi gdje je to pravo ukinuto zakonom, ne znamo toèan broj predmeta, ali procjenjuje se na 5-6 tisuæa. Radi se, naravno, o broju domaæinstava, što znaèi da je posrijedi vrlo veliki broj ljudi. Rok za bivše nositelje stanarskog prava izvan podruèja posebne državne skrbi trebao je biti kraj ove godine, a Vlada je njegovu provedbu planirala zakljuèiti do kraja 2006.g. Dogovorili smo se s ministrom Kalmetom da bi rok trebalo produžiti jer je važno da izbjeglice imaju dovoljno vremena za podnošenje zahtjeva.

HRT-u je nužna stabilnost

Novi Zakon o HRT-u još nije donesen, a u novije vrijeme izraženi su snažni pritisci državnih dužnosnika na vodstvo HRT-a kao javne televizije. Kako komentirate nasrtaje na slobodu medija?
— Jedna od glavnih preporuka OESS-a, Europske komisije i Vijeæa Europe jesu izmjene Zakona o HRT-u kojima bi se osiguralo da postupak imenovanja ne bude ispolitiziran, èime bi izbjegli ono što se dogodilo s prošlim imenovanjem èlanova Vijeæa kada je to trajalo punih osam mjeseci. Izuzetno je važno i da se pravila ne mijenjaju preèesto jer je HRT-u potrebna odreðena stabilnost posebno s nadolazeæom konkurencijom."
Hrvatsku kandidaturu za predsjedatelja OESS-a od 2007.g. navodno blokira SAD zbog Vladina odbijanja slanja hrvatskih vojnika u Irak. Tu su i problemi sa Slovenijom ...
— Ne bih htio nagaðati u ime država èlanica. Pozdravljam spremnost Hrvatske da preuzme predsjedanje OESS-om, što je odraz i ozbiljnijeg preuzimanja obveza, te se nadam kako æe to pridonijeti koncentraciji energije i na rješavanje pitanja kojima se bavi Misija OESS-a u Hrvatskoj. To je izazovan zadatak i po pitanju odreðenih sredstava koja su na raspolaganju, i zahtijevat æe ukljuèivanje velikog broja najsposobnijih diplomata koje Hrvatska ima.
Može li Slovenija, koja od iduæe godine preuzima predsjedanje OESS-om, nakon nedavnog pograniènog spora s Hrvatskom, kada su njihovi politièari eksplicite izjavili da više ne mogu podupirati hrvatsku kandidaturu za EU, biti nepristrana?
— Ne bih htio previše dramatizirati ono što smatram da su izolirani sluèajevi koji, vjerujem, imaju više veze sa slovenskom izbornom kampanjom. Duboko sam uvjeren da æe u konaènici èinjenica da je susjedna država predsjedatelj OESS-a biti korisna za Hrvatsku i da æe Slovenija kod onih izuzetno važnih pitanja za vas, podržati Hrvatsku. Imali smo priliku vidjeti da je Njemaèka bila najveæa zagovornica prikljuèivanja Poljske i Èeške EU-u, bez obzira na to što s tim državama možda ima još neka neriješena pitanja. I u Hrvatskom interesu je da stvara dobre odnose sa susjedima, kako bi pridonijela stvaranju uvjeta za ukljuèivanje i tih država u èlanstvo EU-a.

Sukob interesa

Iskljuèuje li moguænost hrvatskog predsjedanja OESS-om vašu misiju u ovoj zemlji?
— Sama prisutnost misije u Hrvatskoj nije vezano s tim koja je država predsjedatelj u tom trenutku, nego uz mandat Misije koji prestaje kad zadaci budu ispunjeni. Ako 2007.g. Hrvatska bude predsjedala OESS-om, a Misija ovdje još postoji, treba naæi naèina da se izbjegne moguæi sukob interesa izmeðu Hrvatske kao predsjedateljice i zemlje domaæina Misiji OESS-a.