hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association 
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr
 
|
Arhiva "Iz medija"Medijske slobode na udaru zbog borbe protiv terorizma17.10.2004.
U razmaku od samo nekoliko dana iz demokratskog svijeta stigle su dvije iznimno loše vijesti za medije – novinarka The New York Timesa Judith Miller osuðena je na zatvorsku kaznu jer je odbila otkriti izvor informacija, dok je FBI zatvorio 20-ak sajtova koji su bili dio alternativne medijske mreže Indymedia. U srijedu, 13. listopada, mreža Indymedia je vraæena u pogon, kako stoji na njihovim stranicama, »jednako tajanstveno kao što je i prestala raditi – bez ikakvih informacija o tome tko je i zašto obustavio njezin rad i na temelju èijih naredbi«. Oba sluèaja izazvala su burne reakcije i osude novinara i novinarskih organizacija diljem svijeta. No, to nisu jedini sluèajevi da su se u demokratskim zemljama dogodili udari takve vrste na medije i moguænost novinara da slobodno i profesionalno obavljaju svoju dužnost. Takva tendencija, tvrde medijski struènjaci, pogotovo se pojaèala nakon poèetka globalne borbe protiv terorizma. – Oèigledno je da medijima prijeti cenzura, a sada je pitanje koliko je to opravdano i nužno. Medijski struènjaci i pravnici slažu se da je ogranièavanje slobode medija u demokratskim društvima opravdano samo kada je neizbježno, primjerice, radi zaštite privatnosti ili sigurnosti zajednice, kaže Geza Stantiæ iz Vijeæa za medije Hrvatskog helsinškog odbora. No, takvi se sluèajevi, upozorava on, moraju propisati zakonom i to samo pod uvjetom da ne postoji nikakav drugi naèin da se taj interes ostvari. Stantiæ smatra da su
– U SAD-u postoji trend da se ogranièi sloboda informiranja, no to ne prolazi bez otpora, dodaje Stantiæ napominjuæi da su se vodeæi intelektualci, na èelu s Noamom Chomskim, pobunili protiv toga. Stantiæ pritom ne zaboravlja i hrvatsko iskustvo iz 90-ih godina i pozitivne promjene do kojih je u meðuvremenu došlo. Iako za sluèaj novinarke The New York Timesa kaže da je »drastièna iznimka« kakvu ne pamti u zadnjih 15-ak godina, Stantiæ istièe i da bi bilo neozbiljno komentirati sudsku odluku, u najmanju ruku stoga što ne zna pojedinosti. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Luèiæ naglašava pak kako spomenuti sluèajevi nisu nikakva novost, èak i kad su u pitanju razvijene zemlje, te da su se slièni sluèajevi èesto dogaðali, ali »uvijek mislimo da smo mi najgori«. Napominje pritom da sve tendencije koje su se proteklih godina pojavile u hrvatskim medijima nisu ništa drugo nego preslika trendova iz europskih i svjetskih sredstava masovne komunikacije. »I u europskim medijima ima žutila, pogotovo nakon što su ih kupile multinacionalne kompanije, a sve je jaèi i utjecaj ekonomskih lobija«, upozorava Luèiæ. – Istina je da su se pod egidom borbe protiv terorizma donosili i zakoni koji su odreðivali ponašanje novinara, pogotovo kad je rijeè o otkrivanju izvora informiranja, kaže predsjednik HND-a, koji ipak nije sklon tome da se globalno stanje proglasi potpuno crnim. – U medijima se uvijek prenose najgori sluèajevi pa kad bi se gledalo po tome, moglo bi se uèiniti da, recimo, amerièki novinari ne žive u demokraciji, nego u Staljinovoj Rusiji. Ipak, stanje nije tako tragièno kako bi se moglo išèitati iz medijske slike, smatra Luèiæ te optimistièno zakljuèuje da demokraciju i zajamèene slobode ništa ne može zaustaviti. Irena FRLAN
|
AKTUALNO
 |
|||||
