|
|
Arhiva "Iz medija"
europa u magli 23.10.2004.
Nezainteresirana i neobaviještena javnost, neprofesionalni i neobrazovani novinari, senzacionalizmu skloni urednici, neriješeni politièki problemi, nepovjerenje meðu javnostima novonastalih država, suhoæa i zapletenost sustava EU, pomanjkanje zanimljivosti u unijinu pristupu graðanima regije, lutanje europske politike kada je rijeè o najtežim politièkim problemima u regiji – samo su neke od teškoæa koje zamagljuju medijsku sliku EU u državama bivše Jugoslavije, èijoj regati prema EU, zapoèetoj lanjskoga lipnja u Solunu, samo hrvatski brod zasada daje kakve-takve nade u uspješan plov. O tome su prošle srijede u Skoplju raspravljali novinari desetak uredništava iz država bivše Jugoslavije, koje su, iako na razlièitim toèkama puta prema EU, sve obuhvaæene istim politièkim procesom što ga je EU uoblièila pod nazivom »proces stabilizacije i pridruživanja«.
politièke mine
»Proširenje EU na zemlje zapadnoga Balkana razlikuje se od dosadašnjih proširenja. U ovome sluèaju mnogo je neeksplodiranih politièkih mina s kakvima se ranije nismo morali susretati. Stoga je važno znati da su za EU ti problemi, kada je o regiji rijeè, najvažniji«, uvodno je razbio iluzije domaæin skupa i voditelj delegacije Europske komisije u Makedoniji Donato Chiarini, èiji je ured organizirao jedno od mnogih »postjugoslavenskih« novinarskih sijela.
Da su politièki problemi i u samim državama još najvažniji, potvrdili su kolege iz BiH i SCG, naglašavajuæi kako je za medijsko praæenje EU u njihovim zemljama još uvijek kljuèno ra
europska televizija za balkan
»Televizija jugoistoène Europe« (South East Europe TV, SEETV) naziv je televizijskoga servisa koji su, uz pomoæ Europske komisije i Pakta o stabilnosti, pokrenuli novinari koji iz Bruxellesa rade za medije u regiji, kreirajuæi redoviti tjedni servis o zbivanjima vezanim za Europsku uniju.
Kako je u Skopju objasnio novinar SEETV-a, Sarajlija Elvir Bucalo, nakana je SEETV-a opskrbiti regionalne medije informacijama iz EU. One ne moraju biti izravno vezane uz zemlje u kojima ti mediji rade, ali gledateljima upravo zato mogu »proširiti« pogled na složeni mehanizam EU, koji èesto i jest žrtva medijskoga sužavanja na iskljuèivo »nacionalni kut gledanja«. Pretežiti predmet interesa SEETV-a ipak jest približavanje zemalja jugoistoène Europe, odnosno zapadnog Balkana, EU. Tako novinari SEETV-a izvještavaju o kljuènim dogaðajima u tome procesu, ali i o važnim zbivanjima od interesa za cijelu uniju. U posljednje vrijeme, primjerice, SEETV je objavio intervju s Javierom Solanom, prièu u Romima u regiji te prilog o povratku Srba u Hrvatsku. Svi se ti prilozi mogu besplatno »skinuti« s Interneta. SEETV objavljuje redoviti besplatni servis petkom naveèer, ali i specijalizirane plaæene novinarske proizvode u svim formama.
SEETV, objašnjava se na njihovim Internet stranicama, omoguæava i televizijskim novinarima iz regije da zajedno rade prièe. SEETV je utemeljen prošle godine, a nakana je osnovati neku vrst novinske agencije za televizije iz regije koje u Bruxellesu nemaju dopisnike.
regija koje nema
Regionalna suradnja, jedna od mantri EU-a, ovdašnjim je medijima zadnja rupa na svirali. »Od gomile domaæih problema, vijesti iz regije naprosto ne stanu u televizijske emisije«, ustvrdio je Borjan Jovanovski, televizijski novinar iz Skopja i bivši glasnogovornik poginuloga makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog. Iso Rusi, reporter makedonskog tjednika »Lobi« na albanskom, požalio se kako makedonski mediji, primjerice, »Sloveniju tretiraju kao svaku drugu zemlju daleko od Europe«. Èak i Jadranska povelja, u kojoj Makedonija, Albanija i Hrvatska suraðuju kako bi brže ušle u NATO, u medije pristiže samo kad se sastanu ministri, detektira Rusi situaciju u Makedoniji koja je, dodajmo, identièna onoj u Hrvatskoj. Da mediji u regiji vrlo malo pišu o susjedima, potvrdili su i ostali kolege. »Kada biste u BiH napravili anketu s pitanjem kakav je toèno status Hrvatske na putu u EU, mislim da biste dobili šokantne rezultate«, tvrdi Mersiha Suljakoviæ iz sarajevskog »Dnevnog avaza«. Retorièki pitamo: bi li bilo drukèije kada bi tko hrvatske graðane pitao gdje su BiH, SCG ili Makedonija na putu u EU? | zjasniti naèin na koji æe one uæi u uniju. Nina Vujaèiæ iz podgorièkih »Vijesti«, primjerice, smatra kako graðanima Crne Gore ulijeva nadu nedavno usvojen »dvostruki kolosijek« federalnih partnera prema EU. »On dokazuje da EU Crnoj Gori možda priznaje pravo da jednoga dana sama uðe u uniju«, jer »u duboko podijeljenoj zemlji konsenzus postoji samo o tome da svi hoæe u EU«. No pravo je pitanje – što je, zapravo, EU? Uglavnom, kaže Vujaèiæ, »obeæanje boljeg života – to je sve što veæina ljudi zna«. U istoènom dijelu BiH, pak, zanimljiva dilema: »Nitko još nije rekao hoæe li Republika Srpska postojati ili ne kada BiH uðe u EU«, prenio je strahovanja bosanskih Srba novinar Predrag Klincl, novinar »Nezavisnih novina« iz Banja luke.
neobrazovani novinari
»Devedeset posto novinara u Srbiji ne razlikuje Europsku uniju od Vijeæa Europe, Europskog parlamenta ili Europske komisije«, tvrdi Davor Pašaliæ, novinar beogradske agencije Fonet. Mediji su u Srbiji senzacionalistièki, »a u EU nema skandala, jer Srbija tamo nema svog predstavnika, pa se o EU i ne piše«, ironizira on, ali i upozorava da se cijela meðunarodna zajednica u tamošnjim medijima vezuje uz pritisak: Hag je »zlonamjeran«, meðunarodni upravitelji Kosova »nekompetentni«, a Javier Solana još je uvijek, kao u vrijeme bombardiranja Srbije 1999., glavni tajnik omrznutog NATO-a. Pašaliæeva primjedba o neobrazovanosti novinara koji izvještavaju o EU u dobroj se mjeri poklapala s iskustvima ostalih kolega – osim donekle Makedonije i Hrvatske. Stoga je pozdravljen Pašaliæev prijedlog da EU naðe naèina pomoæi medijima iz regije kako bi u Bruxelles poslali više dopisnika – Srbija, primjerice, sada ima samo dva.
Hrvatski sudionici skupa – novinarka »Globusa« Maja Bolanèa, veteranka »pokrivanja« EU i Stojan de Prato iz »Veèernjeg lista« te ovdje potpisani izvjestitelj – misle kako je u Hrvatskoj manji problem manjkava obaviještenost izvjestitelja i nedostatak dopisnika u Bruxellesu; Hrvatska ih ima najviše od svih zemalja regije. Upozorili su, meðutim, na sve veæi posredni utjecaj vlasnika i oglašivaèa, što može zaprijetiti informativnosti, analitiènosti i uravnoteženosti izvještavanja o EU.
»Prodati više, makar prodao i laž« – i ta deviza, koju je dio kolega detektirao, jedna je od prepreka jasnoj javnoj slici o Europskoj uniji u regiji. U nekim medijima, naime, urednici slijepo slušaju vlasnike željne profita, pa se javna funkcija medija gubi u utrci za novcem. Tako postaje moguæim da u dobro uoblièenom analitièkom tekstu piše jedno, ali da vrišteæa naslovnica najavljuje nešto posve drugo. »Ako je tekst istinit a istodobno ima okus senzacije, odlièno – urednik æe ga objaviti. Ali ako senzacije nema, može stradati istina, jer urednici naslovnicu katkad 'nategnu' èak i preko ruba neistine, požalio se dio kolega. | |
