Glasnogovornici skrivaju informacije

30.10.2004.

Zatvorenost izvora informiranja jedan je od razloga zbog kojeg je Hrvatska u ovogodišnjem izviješæu Reportera bez granica svrstana na 54. mjesto izmeðu 167 zemalja, reèeno je na Danima medijskog zakonodavstva održanog u Frankfurtu na Odri. Za komentar te ocjene zamoli smo nekolicinu hrvatskih novinara koji su svakodnevno upuæeni na potragu za informacijama.
»Uz sudske procese protiv novinara, presude u sluèaju Ljubice Letiniæ, Miroslava Juriæa, te pucanja na bivšeg vlasnika Nove TV Ivana Æaletu, mislim da je zatvorenost izvora informiranja stvarno bio problem medijskih sloboda u nas«, kaže Ivica Ðikiæ, zamjenik glavne urednice Feral Tribunea.
Za razliku od prošle vlade, nastavlja Ðikiæ, koja se »barem trudila dati kakve-takve odgovore na upite«, službenici sadašnje vlade zaduženi za informiranje »odugovlaèe unedogled s odgovaranjem, a kad na neko pitanje i odgovore, taj odgovor ne kazuje ništa«.
»Novinari su dovedeni u situaciju da se oslanjaju na neslužbene izvore informiranja. Na taj su naèin izloženi pritisku vlasti koja može tražiti otkrivanje izvora informacija, a s druge strane ako informacija nije potpuna u prednosti su oni koji ih tuže. Tako se krug u kom su novinari zapravo onemoguæeni da rade svoj posao zatvara«, zakljuèio je Ðikiæ.
Orlanda Obad, novinarka unutarnjopolitièke rubrike Jutarnjeg lista, kaže da je svugdje u svijetu posao glasnogovornika, i u vladinu i u sektoru biznisa, da utjeèu na novinare, odnosno usmjeravaju ih na mišljenja koja odgovaraju njihovim poslodavcima. U nas glasnogovornici još smatraju da se njihova uloga sastoji u tome da uopæe ne informiraju svoje poslodavce o škakljivim novinarskim pitanjima, da odugovlaèe s odgovorima, a po moguænosti da uopæe ne odgovore na škakljiva pitanja, istièe Obad.
»Slažem se s ocjenom Reportera bez granica. Velik je problem u zatvorenosti institucija kao što su MUP, Državno odvjetništvo, ali i sudovi«, ocjenjuje Dušan Miljuš, novinar Crne kronike Veèernjeg lista i predsjednik Zbora sudskih izvjestitelja HND-a.
Damir Deviæ, unutarnjo-politièki novinar HTV-a, smatra da je, naèelno, u naravi svake vlasti da prikriva informacije koje joj ne idu u prilog. Veæina glasnogovornika u Vladinim tijelima, napominje Deviæ, ne funkcionira kao davatelj informacija, nego kao njihov skrivatelj, a rado æe izaæi ususret samo kad su u pitanju vijesti protokolarne prirode.
»Pametna vlast trebala bi potvrditi i informacije koje joj ne idu u prilog i poruèiti da æe sve uèiniti da se stanje popravi. Umjesto toga, naša se vlast ponaša poput noja s glavom u pijesku. Iz mog iskustva najgore stanje sa zatvorenošæu informacija je u vojsci, policiji, pravosuðu«, kaže Deviæ dodajuæi da je stanje bolje nego devedesetih, ali da je daleko od zadovoljavajuæeg.
Deviæ napominje da je, kad su u pitanju spomenuti sektori, uoèljivo da je vlast sklona dati na vrijeme i potpunu informaciju samo o dogaðajima koji nisu više aktualni. Kad su u pitanju istrage policije, državnog odvjetništva, sudski procesi, kaže, ne može se na vrijeme dobiti informacija o postupcima tijela vlasti, što »otvara velik prostor za manipulacije. Na razini Vlade postoji verbalna spremnost za slobodan pristup informacijama, ali u praksi se mnogo toga èini da se to onemoguæi, a na nižim razinama vlasti, zakljuèuje Deviæ, nema èak ni te verbalne spremnosti.

Željko Peratoviæ

Povratak