Ugroženi mali knjižari traže izlaz

03.11.2004.

Prodaja knjiga uz dnevne novine (odnosno, s novinama ili bez njih, jer znamo da prodavaèi ne uvjetuju kupovinu knjiga kupovinom i primjerka novina) u Hrvatskoj traje veæ osam mjeseci. Još se toèno ne zna koje su posljedice te akcije, koliko je knjiga prodano i koliko su novinski izdavaèi na tome zaradili, ali se pouzdano zna da je opala prodaja knjiga u knjižarama.
Istodobno s prodajom jeftinih knjiga u Hrvatskoj sa sliènim su projektima zapoèele i neke nam susjedne zemlje (u Srbiji je glavni lik »prosvjetiteljske« marketinške kampanje bila ista, netom otuširana djevojka koja je u Hrvatskoj reklamirala knjige Jutarnjeg lista).
Prije nas s takvom su se masovnom prodajom knjiga na kioscima suoèile i, primjerice, Njemaèka i Italija. Stoga je zanimljivo vidjeti kakva su njihova iskustva.
U Italiji je akciju »novine plus knjiga« zapoèeo list La Repubblica 2001. godine, i to s istim naslovom koji je i u Hrvatskoj oznaèio poplavu jeftinih knjiga – Ecovim »Imenom ruže«. Taj je roman prodan u èetrdeset i tri milijuna primjeraka. U tih nekoliko godina prodaja na kioscima je postala dominantan oblik prodaje knjiga u Italiji, a naslovi koje se nude su uglavnom klasici, kao i kod nas.
Osim klasika, dobro idu i svi drugi naslovi pa je tako La Repubblica prodala èetiristo primjeraka Opæe enciklopedije. Novinski nakladnici su više nego zadovoljni prodajom i zaradom, što je razumljivo buduæi da æe samo knjige La Repubblici u ovoj godini donijeti profit od dvjesto milijuna eura.
Iako bi bilo za oèekivati da æe takva prodaja knjiga nakon nekoga vremena dosaditi èitateljima, te da æe se ponovno okrenuti knjižarama, struènjaci predviðaju da æe prodaja još rasti.
S druge strane, Udruga talijanskih knjižara upozorava da se prodajom knjiga na kioscima uništavaju mali knjižari, te pregovaraju s talijanskom Vladom o zabrani takvih akcija.
Dakle, možemo zaboraviti onu tezu da æe prodajom knjiga na kioscima ljudi poèeti više èitati pa æe time profitirati svi u knjižnom lancu. Za sada profitiraju samo novinski nakladnici, koji tvrde da su njihove knjige osvojile èitatelje ne samo niskom cijenom, veæ i jednostavnošæu kupnje.
Naime, po njihovu mišljenju, ne osjeæaju se svi ugodno u knjižarama jer su to mjesta na kojima se oèekuje neko znanje o knjigama, dok kiosci ne izazivaju takvu vrstu nelagode.
I u Njemaèkoj je akcija otpoèela prodajom klasika dvadesetog stoljeæa, a samo tijekom sedam mjeseci prodalo se pet milijuna primjeraka. U meðuvremenu su se poèeli prodavati i hitovi, što je ionako puno bliže kulturološkim vrijednostima koje promièu tabloidi. Tako je tabloid Bild nedavno poèeo objavljivati niz od pedeset uspješnica.
Njemaèki nakladnici i knjižari su pravodobno reagirali, iako situacija nije alarmantna s obzirom na to da su dosadašnja istraživanja pokazivala da èak šezdeset posto kupaca knjiga u Njemaèkoj najviše vole kupovati upravo u knjižarama. No, Nijemci veæ duže vrijeme imaju fiksne cijene knjiga (o tome se tek poèinje razgovarati u Hrvatskoj) pa nakladnici drže da prodaja jeftinih knjiga ugrožava taj model.
Prosjeèna cijena knjiga koje se prodaju na kioscima iznosi pet eura, dok su novi naslovi u knjižarama oko šest puta skuplji pa je jasno zašto se njemaèki nakladnici i knjižari boje za svoju buduænost.
Ni meðu njima nisu svi suglasni jer se èuju glasovi da su za pojavu jeftinih knjiga, meðu ostalima, krivi i nakladnici koji su se udruživali s novinskim izdavaèima, te su im prodavali prava na pojedine naslove.
Slièno se upravo dogaða i u Hrvatskoj pa je tako najavljeno da æe knjigu pobjednika V.B.Z.-ova natjeèaja zajedno objaviti V.B.Z. i Veèernji list, a Veèernji prodaje i naslove Mozaika knjiga. No, knjižari ostaju po strani, jer ne mogu pobijediti novinske izdavaèe, a ni prikloniti im se.

Barbara Matejèiæ

Povratak