HND

hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association

Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Kontakt Najam prostora Raspored događanja Dokumenti HND-a O HND-u

Novinar stručno glasilo

PressData
Medijska agencija hrvatskog
novinarskog društva

DZNAP

Sindikat novinara Hrvatske

Hrvatski zbor sportskih novinara

Zbor fotoreportera Hrvatske

Hrvatsko vijeće za medije

Arhiva "Iz medija"

VELIKI OGLAŠIVAÈI GUŠE SLOBODU MEDIJA I U HRVATSKOJ

10.11.2004.

Krunski zakljuèak najnovijeg istraživanja industrije oglašavanja u Hrvatskoj, koju redovito provode analitièari zagrebaèkog »Privrednog vjesnika«, glasi: veliki oglašivaèi ugrožavaju slobodu medija i u Hrvatskoj.
    Kako to rade, mogu se korisnici rtv i novinskih informacijskih usluga uvjeravati iz dana u dan (jer, na tu temu još nitko nije priredio odgovarajuæe istraživanje): teško æe naiæi na afere bilo koje vrste na vodeæim marketinškim adresama, poput veæine banaka (što su u stranom vlasništvu), telekom-usluga (koje pripadaju inozemnom duopolu), Coca Cole, TDR-a, Plive, INA-e (otkako je u strateškom partnerstvu sa maðarskim, a zapravo rusko-amerièkim MOL-om), Plave lagune (otkako je Lukšiæeva) ili Europapress-holdinga (otkako je u veæinskom posjedu WAZ-a). Medijske se afere otkrivaju samo na adresama hrvatskih kompanija pred privatizacijom, domaæih politièara uoèi izbora, državnih ustanova pred kolonizacijom, ili pojedinih estradnih osoba èije storije odlièno služe u paklenom projektu debilizacije Hrvatske. Gdjegod je prodro strani kapital, gdjegod su prevladali interesi velikih oglašivaèa, ni afera, a pogotovo ne pune istine o najmoænijima – nema.
   

Ništa protiv velikih oglašivaèa
S druge, vidljivije strane, industrija oglašavanja i u Hrvatskoj je unazad pet-šest godina prerasla u jednu od najdinamiènijih djelatnosti, sa stopama rasta višima i od 30 posto. Prema najnovijim procjenama, naime, tijekom 2004. godine ukupan bi prihod industrije oglašavanja u Hrvatskoj mogao doseæi vrijednost od 500 milijuna eura, ili biti za 110 milijuna eura veæi nego tijekom 2003. Lavovski dio, èak 60 posto toga marketinškog kolaèa, kupe televizije (Nova TV èak 52 posto tržišta), 27 posto tiskani mediji, sedam posto vanjsko oglašavanje i šest posto radio-postaje.
    Tko to plaæa? Vodeæi oglašivaè je telekom-sektor, s narudžbama oglasa vrijednima blizu 400 milijuna kuna godišnje, za kojim – nije paradoks – slijede medijske kuæe, koje, ne samo da objavljuju tuðe reklame, nego sve intenzivnije oglašavaju vlastite marketinške akcije, te prerastaju u drugi po važnosti oglašivaèki sektor (s prometom veæim od 230 milijuna kuna). Za njima slijede banke, pa uvoznici automobila, veliki trgovaèki strani i domaæi lanci.
    Visoke stope rasta ostvaruje i vanjsko oglaš

INDUSTRIJA OGLAŠAVANJA U NOVINSKIM MEDIJIMA
    (udjeli ponude oglasa po medijima, u postocima)
   
    Novine Udjel u %
   
    Veèernji list 30-35 %
    Jutarnji list 25-30 %
    Novi list 10-15 %
    Slobodna Dalmacija 10-15 %
    Glas Istre manje od 5 %
    Glas Slavonije manje od 5 %
    Zadarski list manje od 5 %
    Karlovaèki list manje od 5 %
    Vjesnik manje od 5 %
   
    Izvor: Privredni vjesnik, Zagreb, 10/2004.
   
   

avanje (veleplakati, svjetleæi panoi itd.), osvajajuæi tržišni udjel od oko osam posto, ali prijeteæi i urbicidom, agresivno i kièerski pretvarajuæi mnoge vanjske vizure gradova u obiène reklamne ploèe, koje prekrivaju njegovu izvornu, povijesnu, kulturnu i arhitektonsku baštinu.
    U toj sve oštrijoj borbi, medija za oglašivaèe, a oglašivaèa za medije i tržište, iz temelja su se promijenile i slike prihoda u medijima: kod veæine medija prihodi od oglasa donose tri èetvrtine ukupnih prihoda, a prihodi od prodaje novinskog i rtv-sadržaja samo jednu èetvrtinu. Stoga i ureðivaèka politika medija postaje sve ovisnija o novim središtima moæi, velikim oglašivaèima, o kojima je sve teže, slobodno i neovisno, pisati »punu istinu«.
   
Zlatna Tuðmanova vremena
Još u Tuðmanovoj eri, sve do 1999-e, moglo se iz vrhova politièke moæi narediti pojedinim oglašivaèima da oglašavaju i promptno plaæaju u ovom, a ne u onom mediju, jer su na èelu vodeæih oglašivaèkih kompanija bili èlanovi HDZ-a. Danas, kada su na èelu veæine velikih oglašivaèkih kompanija bivši èlanovi HDZ-a, strani vlasnici ili strani menedžeri, moæ se preselila u njihove ruke, i oni mogu autonomnim odlukama odluèiti da u nekom mediju više ne oglašavaju, a da sve presele u neki, njima podoban, drugi medij. I to rade, bez imalo obzira i moralnih dvojbi.
    Dokle sve to ide, najplastiènije svjedoèi izjava jednog od vodeæih ljudi Svjetskog udruženja izdavaèa novina: »Novinari danas ne pišu za sebe i svoju dušu, nego pišu ono što èitatelji žele èitati!« A èitatelji žele èitati – kakvog li sluèaja – baš ono što je u interesu velikim oglašivaèima i mega-kompanijama, koje sustavno osvajaju pojedina nacionalna tržišta, kakvo je i tranzicijsko tržište u Hrvatskoj.

Povratak

AKTUALNO