Vapaj hrvatskih nakladnika

11.11.2004.

ZAGREB – Još samo prije godinu dana navelike se govorilo i pisalo o renesansi hrvatskoga nakladništva, a problemi, koji su i tada postojali, èesto su gurani pod tepih. Nerazvijena distribucija, oèajno stanje knjižarske mreže, neprirodna državna intervencija te neorganiziranost nakladnika problemi su koji su sada samo isplivali na površinu, a crveno svjetlo upalili su upravo novinski nakladnici, koji su klasiène hrvatske izdavaèe dodatno uzdrmali lansiranjem velikih kolièina jeftinih knjiga na domaæe tržište.
Zabrinjavaju podatci izneseni na okruglome stolu koji je u srijedu na Interliberu pod znakovitim naslovom »5 do 12 za hrvatsku knjigu« okupio nekoliko hrvatskih nakladnika, knjižara, distributera i drugih ljudi od knjige. Naime, dok je prodaja u hrvatskim knjižarama u posljednjih šest mjeseci opala izmeðu 25 i 30 posto, s tendencijom daljnjega smanjivanja, istodobno je Jutarnji list prodao šest milijuna primjeraka knjiga otisnutih u vlastitoj biblioteci.
Iako su novinski nakladnici za sada, razumljivo, najveæi trn u oku klasiènim izdavaèima, oni su samo, kako na okruglome stolu reèe Zdenko Ljevak, prvi èovjek Hrvatske zajednice nakladnika i knjižara (organizatora skupa), jedna sudbina s kojom se susreæu ostali hrvatski nakladnici. A ono temeljno pitanje glasi – kako pomoæi hrvatskoj knjizi, odnosno kako saèuvati identitet nacionalne književne produkcije? Upravo je stoga radno predsjedništvo, što ga je utemeljila Zajednica nakladnika i knjižara, donijelo neke zakljuèke, koji æe nakon konaènoga utvrðivanja na Godišnjoj skupštini toga društva (što æe se održati izmeðu 11. i 15. prosinca) biti upuæeni mjerodavnim institucijama.
Nakladnici i knjižari tako predlažu osnivanje zajednièkoga dionièkog društva koje bi se bavilo samo distribucijom, zauzimaju se i za to da se donesu poticajne mjere za hrvatske tiskare, poput kredita, zatim sastavi i Prijedlog o donošenju opæih uvjeta poslovanja hrvatskoga tržišta knjiga, koji bi ukljuèivao i jedinstvenu cijenu knjige. Takoðer, predlaže se i donošenje kodeksa nakladništva te, kao kruna svega, zakona o knjizi, èije nepostojanje veæina izdavaèa drži osnovnim problemom.
Josip Pavièiæ, direktor Naklade Pavièiæ iz Zagreba, predložio je jednake uvjete za sve, što bi znaèilo da se prodaja knjiga na kioscima omoguæi i tradicionalnim izdavaèima ili pak nikomu.
Osim vezanom prodajom knjiga novinskih nakladnika, koju neki klasièni izdavaèi drže nezakonitom, ti su nakladnici ogorèeni i zbog poreza, koji bi se po njihovu mišljenju morao obraèunavati i na knjigu koja se prodaje uz dnevni tisak, kao i zbog neizdavanja raèuna.
»Država mora vidjeti, uz našu pomoæ, koliko æe biti opljaèkana, a mislim da æe ministar Šuker tu izgubiti puno novca«, kazao je Branimir Donat, iz nakladnièke kuæe »Dora Krupiæeva«, te dodao da Zajednica upravo zato mora baratati konkretnim podatcima.
Nakladnici su se složili da se za pomoæ trebaju obratiti i Ministarstvu financija, Ustavnomu sudu, Državnomu odvjetništvu, Ministarstvu gospodarstva ili pak angažirati odvjetnike. No Zoran Filipoviæ iz Naklade »Zoro« smatra da æe nakladnici, uðu li u pravnu bitku s novinama, za dvije-tri godine biti mrtvi, te da probleme treba riješiti odmah, i to osnivanjem dionièkoga društva u vlasništvu nakladnika.
Dio je domaæih izdavaèa takoðer ogorèen i zbog stava ministra kulture Bože Biškupiæa, koji je »blagoslovio takav naèin prodaje, umjesto da štiti nas«.
Èedomir Višnjiæ, ministrov pomoænik za knjigu, ovaj je okrugli stol nazvao agonijom, vapajem i krikom hrvatskih nakladnika i knjižara, te naglasio da je resorno Ministarstvo osnovalo radnu skupinu koja bi se, meðu inim, trebala baviti i pitanjima reguliranja autorskih prava, jedinstvene ili fiksne cijene knjige, mjerama koje bi poticale razvoj knjižarske mreže i sl. Imena èlanova te grupe trebala bi, prema njegovim rijeèima, javno biti obznanjena ovih dana.

Sandra-Viktorija Antiæ

Povratak