I djelatnici POA-e trebali bi na detektor laži

16.11.2004.

Kada je prije nešto više od godinu dana Hrvatski sabor osnovao Vijeæe za civilni nadzor sigurnosnih službi, èinilo se da Hrvatska dobiva tijelo koje æe kontrolirati »sivu zonu« obavještajne zajednice.
Prema istraživanjima, mnogi graðani nemaju povjerenja u obavještajni sustav èemu su pridonijela neugodna iskustva iz devedesetih, kada su mediji bili puni primjera zloporabe moæi sigurnosnih službi. Tako se iz vida izgubio pravi smisao postojanja obavještajne zajednice, koju se u javnosti poèelo doživljavati iskljuèivo kao represivnu silu u rukama vladajuæih.
Nadzor nakon
Vlada Ivice Raèana je nakon natezanja koje je trajalo nekoliko godina utemeljila Obavještajnu agenciju (OA) Protuobavještajnu agenciju (POA) i Vojno-obavještajnu agenciju (VOA) a Vijeæe je trebalo osigurati graðanski nadzor nad radom obavještajne zajednice. No rezultati njegova rada govore da cilj još nije ostvaren. Javnost nije doznala rezultate istraga kojima se Vijeæe dosad bavilo - od posljednjeg sluèaja novinarke Helene Puljiz, preko praæenja bivšeg ravnatelja policije Ranka Ostojiæa, do afere praæenja šest hrvatskih novinara.
S time se slaže i Pero Kovaèeviæ, HSP-ov èlan saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. »Javnost neæe imati povjerenja u rad sigurnosnih službi dok se ne utvrdi istina«, naglašava Kovaèeviæ. Istièe pritom sluèaj Puljiz gdje, smatra on, postoje èetiri »istine« - od toga da su djelatnici POA-e zloupotrijebili položaj ispitujuæi novinarku, do one da je operacija pokrenuta iz Ureda predsjednika Republike ne bi li se diskreditirao HDZ u vrijeme predsjednièke kampanje. Kovaèeviæ je odluèan da Odbor mora utvrditi pravu istinu, i to tako da osim Helene Puljiz poligrafu pristupe i djelatnici POA-e koji, prema Kovaèeviæu, trebaju dati iskaz i pred Odborom.
Vijeæe za civilni nadzor sigurnosnih službi donekle je ovisno o Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, jer bez njega ne može ni jedan svoj zakljuèak predoèiti javnosti. Osim toga, pravo na uvid u zakljuèke Vijeæa imaju predsjednik države i predsjednik Vlade pod èijom zajednièkom ingerencijom obavještajni sustav i radi, te predsjednik Sabora i glavni državni odvjetnik.
Predsjednik Vijeæa Vlatko Cvrtila koji je sudjelovao u reviziji obavještajnog sustava kao profesor Fakulteta politièkih znanosti, odbacuje navode da je Vijeæe ovisno o Odboru. Istièe pritom da je eventualna ovisnost o Odboru i ostalim državnim institucijama posljedica Zakona o sigurnosnim službama te odluka koje je Sabor donio u prošlom sazivu.
Ni za Peru Kovaèeviæa moguæa ovisnost Vijeæa o Odboru nije problem. On smatra da je veæi problem to što sigurnosne službe nemaju pravog koordinatora te stoga predlaže promjenu Zakona o sigurnosnim službama.
IDS-ovac Damir Kajin pak misli da na ponašanje službi može utjecati jedino maksimalna profesionalizacija te da ne bi bilo dobro nakon samo tri godine mijenjati spomenuti zakon. Meðutim, dodaje da se u sluèaju Puljiz može išèitati nastavak prakse iz devedesetih, »kada su se sigurnosne službe bavile stranaèkom, a ne sigurnosnom politikom«.
Kajin smatra, jednako kao i Kovaèeviæ i Cvrtila, da Odbor ne èini pritisak na Vijeæe za nadzor sigurnosnih službi te vjeruje da æe s vremenom i u sluèaju Puljiz i u ostalim neriješenim sluèajevima biti otkrivena istina.
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost bi u utorak trebao, na temelju zakljuèaka Vijeæa, donijeti stav o sluèaju Puljiz. Meðutim, nema jamstva da æe javnost biti upoznata s tim stavom.

Dada Zeèiæ

Povratak