Medijska ignorancija za marginalce

16.11.2004.

Novinari su èešæe meta napada, osobito nezadovoljnih politièara, nego li pohvala. Nerijetko si novinari nemilosrdno i meðusobno »vade mast«. Otvorena pohvala i rijetki kompliment koje su HHO-a i Misija OESS-a za Hrvatsku otposlali na novinarske adrese to su znaèajniji jer se temelje na znanstvenom istraživanju. Te su dvije organizacije provele istraživanje ponašanja medija u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore održane prošle godine. Zakljuèili su da su novinari naèinom na koji su pisali u dnevnim novinama, i izvještavali u elektronskim, pridonijeli da ti izbori budu pošteni i da se održe sukladno europskim demokratskim standardima.
    Od komplimenata za novinarsku profesiju još je važniji zakljuèak da je novinarska profesija sposobna samostalno odraditi i tako osjetljive zadaæe kao što je praæenje izborne kampanje i da politièari i vlast moraju diæi ruke od medija i u tim razdobljima, i omoguæiti da se izborna kampanja prati kao i svi drugi dogaðaji na temelju pravila profesije i vlastitih novinarskih i urednièkih prosudbi. Ne bi više bilo obveze da se potpuno jednaka pozornost daje baš svakom kandidatu, èak i onom za kojeg je lako procijeniti da æe na izborima dobiti manje glasova no što je prikupio potpisa za kandidaturu. To znaèi da bi bilo sasvim legitimno kad bi mediji predstojeæoj kampanji za predsjednièke izbore posvetili više pažnje trojici ili èetvorici izglednijih kandidata/kandidatkinja, a da èitateljstvo, a osobito gledateljstvo, ne zamaraju i ne zbunjuju kandidatima bez ikakve šanse. Doðe li to politièarima do ušiju i ako ne budu inzistirali na zakonskoj jednakosti svih kandidata, najveæa promjena morala bi biti na javnoj televiziji. Cjelodnevno predstavljanje kandidata, koje je zanimalo samo jedan posto gledateljstva, trebalo bi zamijeniti ono po profesionalnim i objektivnim kriterijima. Koliko se to juèer èinilo nemoguæim. Hoæe li se i obistiniti?

Povratak