Slobodna je najslobodnija

17.11.2004.

Uoèi i za vrijeme kampanje za prošle parlamentarne izbore, Slobodna Dalmacija pokazala se najpolemiènijim dnevnim listom, najkritiènijim prema bivšoj koalicijskoj Vladi, ali i HDZ-u, te novinama koje su najviše napadale politièke stranke i istodobno najmanje branile njihove stavove.
Zakljuèak je to istraživanja Hrvatskoga helsinškog odbora "Izbori u medijima - Hrvatska 2003.", objavljenog ovoga tjedna u stotinjak stranica opsežnoj publikaciji. Sociološko istraživanje u kojem se analiziralo djelovanje medija prije i za vrijeme predizborne kampanje, pokazalo je da su mediji u cjelini pošteno i uravnoteženo pratili izbore, što je napredak u odnosu na sve prethodne izborne cikluse.

Paradoks "državnih novina"

Slobodna Dalmacija se u usporedbi s ostalim dnevnim novinama isticala polemiènošæu i, što je najzanimljivije, vlastitim kritièkim stavom usmjerenim prema Vladi i politièkim strankama koje su sudjelovale u kampanji. Ona je davala najveæi prostor politièkim i predizbornim temama, te istodobno najviše napadala politièke aktere. Slobodna je imala 52 posto priloga koji su se odnosili na djelovanje politièkih stranaka, koalicija i kandidata, dok se taj udio kod ostalih novina kretao oko 40 posto.
Prije samog poèetka predizborne kampanje u Slobodnoj Dalmaciji prikazano je najviše novinarskih priloga koji sadrže napad, što je skoro duplo više od prosjeka i tri puta više nego u Jutarnjem listu. Istodobno, Slobodna se u treæini sluèajeva postavila kao kritièar, odnosno kroz autorske priloge njezinih novinara kritizirane su vladajuæa koalicija i opozicija. Od ukupnog broja napada u svim dnevnim novinama, Slobodnoj pripada 89 takvih tekstova (ili 42 posto), dok je u Jutarnjem listu zabilježeno samo pet kritièkih èlanaka, u Vjesniku 22, Veèernjem i Novom listu 25 i Glasu Slavonije 45.
U razdoblju prije službenog poèetka predizborne kampanje hrvatsku Vladu na èelu s SDP-om najviše je napadala opet Slobodna Dalmacija (u 26 tekstova), dok je u Jutarnjem listu zabilježen samo jedan takav prilog. Državna Slobodna Dalmacija je, takoðer, u tom razdoblju najviše od svih novina napadala vladajuæi SDP i oporbeni HDZ (13 naprama 10 priloga), dok Jutarnji list nije napadao ni SDP ni HDZ. Privatni Veèernji list ni jednom u tom razdoblju nije napao HDZ, dok državni Vjesnik ni jednom nije napao SDP.
Nakon službenog poèetka predizborne kampanje Slobodna Dalmacija poèela je, zajedno s Vjesnikom, Jutarnjim i Novim listom, više napadati HDZ, ali u tome ipak nije prednjaèila. Takoðer, upadljivo je manji prostor posveæivala napadima na SDP.
Meðutim, istodobno je Slobodna Dalmacija uvjerljivo prednjaèila po polemiènosti svojih novinara. Dok je Vjesnik davao najveæi prostor meðusobnim obraèunima politièkih stranaka, Slobodna se iskazivala u vlastitim napadima na politièke aktere. Njoj pripada èak 35 posto od ukupnog broja tekstova u kojima novine napadaju nekog od stranaka i njihovih èelnika. S 39 posto priloga prednjaèi i u ukupnom broju objavljenih tekstova koje sadrže napad. Iza nje slijede Novi list (s 18 i 19 posto priloga), Veèernji list, Glas Slavonije, Jutarnji list i na kraju Vjesnik.

Ravnoteža prema blokovima

"Dok, dakle, Vjesnik prednjaèi u polemièkim prilozima koji izvještavaju o djelovanju stranaka i koalicija, Slobodna Dalmacija samu sebe kroz komentare i analize postavlja kao polemièkog aktera kampanje", istièu autori HHO-ova istraživanja, primjeæujuæi zanimljivu podudarnost kako oba ta dnevna lista još nisu privatizirana, odnosno nalaze se u državnom vlasništvu.
Ovakvi statistièki podaci otkrivaju nekoliko zanimljivih èinjenica. Prvo, kao dnevni list u državnom vlasništvu Slobodna Dalmacija bila je kroz tekstove svojih novinara najkritiènija prema djelovanju bivše koalicijske vlasti na èelu s SDP-om.
Drugo, njezin stil u politièkom izvještavanju obojen je izrazitom polemiènošæu, odnosno velikim udjelom komentara i analiza, pri èemu malo, ali ipak primjetno, zaostaje za trendom dnevnih novina da se što više orijentiraju na izvještavanje. I treæe, Slobodna Dalmacija prije i za vrijeme predizborne kampanje manje se od veæine ostalih novina pozitivno ili negativno odnosila prema HDZ-u i SDP-u, što znaèi da je nastojala održavati ravnotežu izmeðu dva glavna politièka bloka.
Konaèno, u istraživanju HHO-a vidjelo se da su u novinskom izvještavanju u predizbornoj kampanji skoro sasvim zanemarene tzv. državotvorne teme (èinile su tek 1,4 posto ukupnih novinskih priloga), baš kao i teme o Domovinskom ratu i Haaškom sudu (po 0,8 posto). Jednako tako, zabilježeno je veoma malo tekstova prožetih govorom mržnje (0,5 posto), politièkom nekorektnošæu (0,6 posto) i više od svega, novinarskom nekorektnošæu (0,2 posto ili tek sedam takvih èlanaka).

Povratak