hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

Cvrtila: Žrtve smo nepovjerenja javnosti prema tajnim službama

18.11.2004.

Za razliku od atmosfere kakva je vladala prije godinu dana kad je osnovano uz naklonost javnosti, Vijeæe za civilni nadzor tajnih službi iz afere Puljiz izlazi okrnjena ugleda. Njihovim priznanjem da su se u aferi izazvanoj pokušajem POA-e da, i s pomoæu ucjena, vrbuju novinarku Helenu Puljiz suoèili s dvije prièe, meðu kojima ne mogu razluèiti koja je istinita, razoèarani su svi koji su od sedmeroèlanog Vijeæa oèekivali beskompromisnu zaštitu ljudskih prava i ultimativni zahtjev da se agenti i njihovi šefovi kazne. To što je Vijeæe konstatiralo kako postoji sumnja da je bilo kršenja ljudskih prava, ali da to ne mogu dokazati, njima je znak kompromiserstva pa su sve glasnije ocjene kako je to tijelo tek dekor demokracije.

Podjele u Vijeæu
Dio problema u radu Vijeæa proizlazi iz sužena manevarskog prostora koji im je dao zakon, a u oporbenim se krugovima potiho sugerira kako se na sluèaju Puljiz vidjelo i da meðu èlanovima Vijeæa ima podjela. Potonje se temelji na èinjenici da je Tin Gazivoda imao izdvojeno mišljenje kako je bilo kršenja ljudskih prava, a Zoran Grgiæ je potom napisao svoje, u kojemu je rekao da Gazivoda nije u pravu, kažu u oporbi. Uglavnom, Vijeæe ne može, npr., suoèavati sudionike nekog sluèaja i unakrsno ih ispitivati te ne smije samostalno komunicirati s javnošæu. O svojim zakljuècima može govoriti javno samo ako dobije dopuštenje parlamentarnog Odbora za unutarnju politiku. Dok neki upravo u toj ovisnosti o politici, koja je po definiciji sklona zataškavanju, vide problem, haesesovac Ante Markov, koji je u vrijeme osnivanja Vijeæa bio šef toga odbora, kaže da je njihov prostor za rad velik, da su posve samostalni, da mogu nenajavljeni dolaziti u sigurnosne službe i provoditi nadzor.

Problem je, smatra oporba, to što se oni ne koriste svim moguænostima. Narodnjak Sreæko Ferenèak i pravaš Pero Kovaèeviæ ilustriraju to obièajem Vijeæa da se unaprijed najavi, primjerice, POA-i kad æe doæi u nadzor. To je, kažu, kao da se policajac najavi lopovu da æe doæi pogledati je li kod njega novac koji je tog dana ukraden u banci. Bez najave, kaže Markov, mogu djelovati i Vijeæe i Odbor. Za primjer navodi kako je Odbor 2001. nenajavljeno ušao u tadašnji UNS jer je bilo sumnji u zloporabe.

Zgradu je tada blokirala policija, a èlanovi Odbora su u UNS-u zatekli ljude za koje se nije niti znalo da rade u toj službi. No, treba napomenuti da je ta akcija izvedena kad su u UNS-u još bio HDZ-ov kadar koji je koalicija naslijedila nakon izbora 2000. Vlatko Cvrtila, predsjednik Vijeæa, svjestan je frustracija javnosti, ali ne skriva ni svoje jer, kažu, nemaju pravog partnera u poslu, a kao i cijeli sustav, žrtve su nepovjerenja koje vlada u javnosti zbog zloporaba tajnih službi koje su služile razlièitim skupinama za politièke obraèune s neistomišljenicima.

– Pratit æemo sve što æe se dogaðati s ovim sluèajem i možemo se ponovno oèitovati ako bude trebalo. Trebalo bi razmisliti o drugoj vrsti samostalnosti u nadziranju tajnih službi, jer je èak i u BiH šef Odbora za unutarnju politiku iz oporbe. Sve su tajne službe svijeta sklone muljanju, ali je problem kad izvršna vlast to tolerira – kaže Cvrtila, koji otkriva da se Vijeæe prvi put suoèilo s dvije posve opreène verzije istog sluèaja. Upravo zbog nemoguænosti Vijeæa da do kraja utvrdi èinjenice, èlanovi Odbora iz HNS-a, SDP-a, HSS-a i HSP-a predlagali su da se sazove sjednica na koju æe biti pozvani i èlanovi Vijeæa i šefovi službi i akteri prièe, gdje bi oni ispitali agente POA-e i suoèili ih s H. Puljiz. Slika bi tada mogla biti znatno drukèija nego kad istragu vodi Vijeæe u kojemu su graðani bez iskustva u ispitivanju obavještajaca.

Obrana blatom
Koliko je prièa složena, govori i to što je IDS-ov èlan Damir Kajin prozvao spomenute oporbenjake zbog kukavièluka. Nisu se usudili konstatirati da su H. Puljiz prekršena ljudska prava, kazao je Kajin, iako su je agenti ucjenjivali tajno snimljenim kazetama njezina seksualnog odnosa. Kajinovo istrèavanje s privatnim podatkom u javnost komentirao je pravaš Kovaèeviæ rijeèima: “Ne možeš nekoga braniti, a onda ga blatom zatrpavati”.

Povratak

AKTUALNO